Razgovaramo s agrometeorologom Markom Vučetićem povodom izlaska njegove nove knjige Vrijemekazi

Biljke meteorolozi

Može li biljka plesati tango?

Trstika

Marko Vučetić je agrometeorolog zaposlen u DHMZ-u gdje vodi Odjel za agrometeorološke informacije. Marko je svoju struku,  meteorologiju, upotrijebio  za približavanje znanosti radoznalima kojima znanja nikad dosta. U početku su to bili stručni i znanstveni radovi, ali su ubrzo uslijedili popularni, pitki tekstovi namijenjeni širokoj publici. Sa suprugom Višnjom autor je knjige Vrijeme na Jadranu, a s Markom Vučetićem razgovaramo povodom objavljivanja nove knjige Vrijemekazi.

Uskoro izlazi vaša knjiga Vrijemekazi, hoće li to biti još u ovoj godini?

- Čini se da će finale onoga što je započelo 15. svibnja 2009. dogoditi se vjerojatno u prvoj polovici 2016. godine.

Recite nam  što je bio povod stvaranja knjige?

-Naime, predstavljanjem agrometeorološke prognoze u gledanoj HRT-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska stvoren je pravi medijski problem. Kako s prilogom biti zanimljiv i privlačan pa i za one koje izravno ne zanima agrometeorološka prognoza? Rješenje je bilo jednostavno! Prazninu zanimljivosti popunile su biljke koje pokazuju vrijeme. To je bio pun pogodak! Agrometeorološka prognoza u ovoj emisiji održala se do pred kraj 2013. godine pa se do tada nakupio lijepi broj biljka vrijemekaza koje su mi činile temelj kojeg sam zdušno proširivao. Ohrabrenje i podstreka dali su mi većinom kolege, ali i brojni posjetitelji Noći knjige organizirane u knjižnici Državnog hidrometeorološkog zavoda 2014. Predstavivši im meteorološko „znanje“ nekih biljaka učinilo mi se da su slušatelji bili zainteresirani za ovakve priče, pa sam tada i prilično smjelo najavio mogućnost da se priče nađu sakupljene u ukoričeno štivo. Nije baš bilo lako, a vrijeme je brzo prolazilo te se evo tek u 2016. očekuje ostvarenje najavljenog.

Kozlac

Kakva je to veza između biljaka i meteorologije?

- Veza biljaka i meteorologije nije moderna znanstvena veza, već ona pučka isprepletena raznim praznovjerjima, zabludama, vjerovanjima, mitovima, legendama i pričama, koja otkriva duboku i daleku povezanost čovjeka, biljke i vremenskih zbivanja.

Divizma

U knjizi je obrađeno preko sedamdeset biljka autohtonih ili udomaćenih u našem podneblju. Za neke biljke se vjerovalo da štite od vremenskih nedaća kao groma, tuče ili općenito nevremena, ali su i predskazivali, kratkoročno i dugoročno, vrijeme. U strahu od groma carsku glavu čuvao je Gaj Julije Cezar vijencem spleten od biljke divizme.

Geograf, meteorolog, klimatolog i botaničar Wladimir Peter Köppen  zonu prave sredozemne klime nazvao je po maslini iako je rogač bolji predstavnik te klimatske zone.

Bajam

Bajam svojim cvjetanjem uranjeno navješćuje proljeće pa će mu ponekad bura oteti cvjetno ruho, a u dubini povijesti povezuje se s tajanstvenom aferom stvaranja dvospolaca, samokastracijom Kibelinih svećenika, a mistični i okultni trag se provlači i do druge uranjene proljetnice, mirisne ljubice.

Može li biljka plesati tango? U priči može, pogotovo ako je to trstika koja se rado podaje svakom vjetru. Zašto su jugo, more i Sunce ljubavi dubrovačke zečine? Kako je kozlac povezan s Zeusovom kozom dojiljom Almatejom, u slavenskoj mitologiji zmijom i zmajem, a u oba slučaja s munjom odnosno gromom? Kako lipa pokazuje nastup suncostaja (solsticija)? Samo su neka pitanja na koja će čitatelj naći odgovor na stranicama ove knjige.

Ljubica

Nakon ove knjige imate li već kakvih planova za budućnost?
- Rezultat meteorološkog promišljanja o biljnim vrijemekazima očekuje se i da će se proširiti u  (2016.)  na vodič po šumama jednog našeg otoka. Osim toga, nastavlja se i serijal o ribarsko – težačkim delicijama, a jestive samonikle biljke i njihovi plodovi zauzimaju na tom meniju važno mjesto. No, o tim izdanjima više će se čuti i vidjeti u Noći knjige 2016.

Razgovarala: Ivančica Mihovilić

Fotografije: Marko Vučetić