Državni zavod za intelektualno vlasništvo slavi 25 godina rada!

Ipak, zaštita intelektualnog vlasništva u suvremenom smislu započela je u Hrvatskoj mnogo ranije.
Već u 19. stoljeću u vrijeme Austrougarske monarhije, pa su u to doba uredi za intelektualno vlasništvo bili u Beču i Budimpešti. Nakon raspada Austougarske monarhije sustav zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj odvijao se u okviru jugoslavenskih državih zajednica sa zajedničkim uredom u Beogrdu. Ubrzo po osamostaljenju Hrvatske, 31.prosinca 1991. osnovan je današnji Državni zavod za intelektualno vlasništvo RH i od tada Hrvatska sustavno izgrađuje nacionalni sustav zaštite intelektualnog vlasništva u skladu s suvremenim europskim i svjetskim normama. Zavod je najprije djelovao kao Republički zavod za industrijsko vlasništvo, a kasnije je izmijenio naziv u Državni zavod za patente. Zatim je, 7. studenog 1996., svoje djelovanje proširio na područje intelektualnih i srodnih prava. Time je nadležnost  Zavoda proširena na cjelovito područje intelektualnog vlasništva.

Tom prigodom podsjetimo nekad!

Varaždinski cimer s pročelja zgrade oznake trgovina ceha mješovite robe (cimer "kornjača") iz 17 st.

 Varaždinski cimer s pročelja zgrade - oznake trgovina željeznom robom (cimer "željezi čovijek") iz 17 st.

Izvor: Turistička zajednica grada Varaždina

Promidžbeni plakat za gramofon i gramogonske ploče zagrebačke tvornice Edison-Bell Penkala - poduzetnika i investitora Slavoljuba Penkale iz razdoblja 1907. - 1912. 

Izvor: Tehnički muzej

Promidžbeni plakat za pastu za zube tvrtke Saponia d.d., Osijek
Izvor: Saponia d.d. 

Danas! 

"Ne kupujte mačka u vreći" logo nacionalne kampanje kojom se želi informirati kako prepoznati i zaštiti se od kupovine piratskih i krivotvorenih proizvoda.

 

 

Korišteni su promo materijali povodom obljetnice Državnog zavod za intelektualno vlasništvo RH

Knjižnice ključni promicatelji slobodnog pristupa informacijama i slobode izražavanja?

U samoj biti informacijske i knjižničarske struke odnos je prema etici baziran na konceptu ljudskih prava. Na toj osnovi je IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions), vodeći svjetski savez knjižničarskih udruženja, donijela Etički kodeks za knjižničare i informacijske stručnjake u knjižnicama i informacijskim centrima. Taj dokument se temelji na načelu slobode pristupa informacijama i načelu slobode izražavanja. To je u skladu s člankom 19 Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima prema kojoj svaki pojedinac ima pravo na slobodu mišljeja i izražavanja, a to pravo uključuje pravo slobode zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem medija i bez obzira na granice.

 

Na tim je osnovama Hrvatsko knjižničarsko društvo donijelo Etičkikodeks u kojem određuje pravila profesionalnog ponašanja, podsjeća informacijske stručnjake na njihovu profesionalnu odgovornost pred javnošću te tako osnažuje u  javnosti povjerenje u struku!