petak, 27. studenoga 2015.

Carver i lektor ko pas i mačka



Danas opet  ni u hodu pješke nemam sreće. Podmukla misao bljesne.. Pohvala Carveru. 
Izbrisala sam informaciju da je za divne završetke njegovih priča u knjizi O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi zaslužan lektor. 

Kehlmannovi Izmišljeni dvorci. Sad se sjećam. Piše. Lektor je za većinu pripovjedaka osmislio nove zavšetke i uopće su lekture tih priča bile prevršile svaku mjeru.   

Putovi pisca i lektora u mržnji i neprijateljstvu su se razišli.
 Pisci iz sjene, novinari, urednici. Dugujemo im ispriku i sjećanja.Možda je pravednije raspoređen nego mislimo talent.

Novost na tržištu knjiga



Prvi Zagrebački knjigomat


Foto: Davor Puklavec/Pixell

Znalci su nepotrebni
Foto: Davor Puklavec/Pixell

Malo više od godinu dana nakon smrti Bože Zatezala, osnivača i direktora izdavačke kuće V.B.Z., izdanja njegovih knjiga su  dostupnija. Ko žvakače gume, čokoladice Mars i coca-cola. Na Glavnom kolodvoru od 0 do 24 sata. Prvi je to od knjigomata.
Naslovi:  Zašto psujem, Optužena, Anđeo.Dozvoljene novčanice 10, 20, 50 Kn.  Automati, Konzum, dućani u pošti, InterSpar, slika Mona Lise na siru, Adidas,  Second Handovi  danas markiraju prostor i stil života našeg grada.



srijeda, 4. studenoga 2015.

Lektire nasih tukaca


Hamingway na uspinjači


Na posao uspinjačom. U desetak minuta čujem svašta.  Najglasniji su gimnazijalci. Lektira - najteži predmet.  

Prepričavaju fabulu.  Umeću detalje. Svatko je temeljito isčitao par desetaka strana.  Danas imamo Hemingwaya. Uvrede pljušte.

Razmjenjujem solidarni pogled s knjižničarkom prirodoslovne zbirke. Mali tukci.

Popodne kod mame na ručku dohvatim s police staru lektiru. Kome zvono zvoni. Okrenem stranicu nasumce. Čitam.  Dijalog.  




 Zaboli me kod srca. Gdje je tu smisao?  Carver, Kehlmann su bolji. Munro je tako vješta. Rimovanje života i ....

Odlučim. Za promjenu sutra idem pješke.


utorak, 3. studenoga 2015.

Dani svemira u Tehničkom muzeju

Tehnički muzej , Savska cesta 18, Zagreb; KINO DVORANA

11.11.2015. - 13.11.2015.

ulaz besplatan




Zastavki.com

Po deveti put će se u Tehničkom muzeju koji je nedavno promijenio ime u "Nikola Tesla" u Zagrebu održati znanstveno-popularna manifestacija "Dani svemira". Tijekom tri dana održati će se devet  predavanja o istraživanju svemira i svemirskim letovima. Cilj ove manifestacije je omogućiti đacima, studentima i svim zinteresiranim grđanima bolji uvid u istraživanja svemira i pokazati im kako se u tim istraživanjima koriste suvremene tehnologije.

Pročitajte više na mrežnim strnicama muzeja!

ponedjeljak, 2. studenoga 2015.

Mogu li knjižničari pokrenuti gospodarstvo u Hrvatskoj?







 

Može li knjižnica DHMZ-a?



Suradnica na projektu „Work with US“ (Veleposlanstvo SAD-a, Ekonomski fakultet – Zagreb i Hrvatsko knjižničarsko društvo), Zrinka Udiljak Bugarinovski, univ.spec.oec. na ta je pitanje na predavanju u knjižnici DHMZ-a odgovorila -  mogu i može!.



Svoj stav temelji na primjerima  britanskih i američkih knjižnica koje postaju važni prijenosnici informacija industrijskim proizvođačima, malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i neprofitnim organizacijama.



Knjižnice tradicionalno odlikuje stručno istraživanje i upravljanje informacijama, pa lako mogu pružiti  podršku strateškom razmišljanju i odlučivanju. Danas to uglavnom čine kroz podučavanje informacijskih vještina i  obrazovanje budućih poduzetnika i menadžera ili  izravnim pružanjem usluga malim poduzetničkim zajednicama.



Vrijedan primjer je usluga (NeighborLINE) u američkim poslovnim knjižnicama. Ona  poduzetnicima omogućuje identifikaciju alternativnih ili novih izvora financiranja, pruža im informacije o gospodarskim kretanjim, trendovima zapošljavanja i karijerama,  proizvodima i interesima potrošača, demografskim statistikama, stranim tržištima, zatim podatke o energiji i okolišu, poljoprivredi, kao i specifične informacije o pojedinim tvrtkama, lokalnim prilikama i sl.
Knjižnice koje se orijentiraju prema poduzetničkim zajednicama tomu prilagođuju svoje poslovne politike i izvore financiranja. Osiguravaju knjižničarima poduku  kako bi ovladali kreiranjem i vođenjem poslovnih knjižnica. Umrežuju se  s drugim knjižnicama zbog korištenja knjižničnih i drugih informacijskih izvora. Ulažu u  svoju tehnološku osposobljenost radi praćenja pristupa relevantnim i često promjenjivim podacima te razvijaju zbirke koje prate poslovne ciljeve i brzo postaju relevantne široj poslovnoj zajednici.



U Hrvatskoj je projekt poslovih knjižnica započeo od gradskih knjižnica (Pula, Varaždin, Požega, Karlovac, Dubrovnik, Čakovec, Bjelovar, Split, Nova Gradiška, Gospić, Krapina, Šibenik). Te knjižnice  nastoje kod malih i srednjih poduzetnika razviti veću svijest o tomu koje su im informacije korisne, učinkovite i važne, gdje su te informacije pohranjene te komu se za njih mogu obratiti.




Osim toga,  knjižničari pokreću cikluse u kojima zajednice malih poduzetnika stvaraju i dijele nove informacije važne za njihove zajedničke potrebe. U ovoj razmjeni iskustava poduzetnici doznaju kako su se drugi „borili“ sa sličnim problemima i potrebama.

Uključuju se i veliki poduzetnici koji malima stavljaju na raspolaganje znanja svojih iskusnih stručnjaka i menadžera.

Na predavanju smo saznali za čitav niz pozitivnih rezultata ovih nastojanja.



Sigurno je da bi DHMZ kroz mrežu poslovnih knjižnica koja se uobličuje u Hrvatskoj imao brzu korist kroz zaštitu svog intelektualnog vlasništva, kao i bolje praćenje karijernog napredovanja svojih djelatnika.

Sudar ili spoj

Osim toga, orijentacija poslovnih knjižnica  itekako se preklapa s tradicijom DHMZ-a. Od osnutka Zavoda problemi i zahtijevi korisnika različitih struka i gospodarskih područja poticali su razvoj i unapređivanje meteorologije.

Njihovom zaslugom otvarala su se nova područja primjene meteoroloških i klimatoloških podataka i pokrenuta su brojna stručna i znanstvena istraživanja koja su našla svoju brzu primjenu u praksi, a pripomagala su rješavanju gospodarskih problema povezanih s meteorološkim, klimatološkim i hidrološkim prilikama.

Naši stručnjaci i znanstvenici su na početku djelovanja Zavoda shvatili važnost komunikacije i razmjene znanja i informacija. Obostrano razumijevanje složenosti problema i svih raspoloživih znanja jedino je osiguravalo uspjeh.


Dinamika potražnje za izradom stručnih i znanstvenih podloga se u velikoj mjeri podudarala  s gospodarskim razvitkom, bilo da se radilo  o planiranju i izgradnji infrastrukture društva, pojedinog industrijskog objekta ili o planiranju izgradnje bolnica, naselja, marina i slično.


Sve to govori o pripremljenosti Zavoda da se u ovaj projekt uključi i pomogne ovaj put malim i srednjim poduzetnicima   u području svojih znanja i djelovanja. Tako će pridonijeti održivom rastu i ukupnom boljitku društva, što je jedan od važnih ciljeva Zavoda.


Zajedno s knjižničarskom zajednicom možemo učiniti da odgovor na pitanje iz naslova bude još čvršći i istinitiji.