Meteorološka noć knjige na Griču 2018!

Program

Pozivnica

S veseljem smo proslavili još jednu Noć knjige, manifestaciju kojom se niz godina potiče čitanje i razgovor o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za to pružaju nam Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja).

Knjižnica Državnog hidrometeorološkog zavoda šestu godinu pridružila se ovom slavlju s meteorolozima piscima i drugim nadarenim stručnjacima, znanstvenicima, djelatnicima DHMZ-a i našim posjetiteljima.

Ove godine posebna pozornost organizatora manifestacije bila je posvećena temi „Budućnost knjige“, a kroz predavanja sudionika naše Meteorološke noći knjige na Griču, željeli smo saznati njihovu prognozu za budućnost knjige, posebno one meteorološke, stručne i popularne.

 

Program smo započeli najavom knjige: Primijenjena znanstvena istraživanja u Državnom hidrometeorološkom zavodu: u povodu 50 godina istraživanja i 70 godina djelovanja DHMZ-a. To počasno mjesto dano je knjizi o velikoj obljetnici koju proslavljamo u Zavodu jer je povijest tiskane knjige i znanstvenog razmišljanja od samih početaka išla uporedo.

Pismenost, knjiga i čitanje donijeli su disciplinu uma, kritičko promišljanje, sposobnost procjene cjeline i produbili su naše razumijevanje sitnih dijelova informacije. Osim toga, pisanje knjige i znanstveno istraživanje najvećim dijelom mukotrpan je rad u kojem manju ulogu igra inspiracija a veću, predanost radu i kontinuitetu. Upravo zato, tiskana knjiga lijepa je zamisao i prikladan  medij da se u njemu sačuva trag o znanstvenim istraživanjima u Zavodu i vrijednom radu naših kolegica i kolega na razvoju meteorologije u okviru Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Voditelji Centra za meteorološka istraživanja
Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj

 

 

Knjigu je predstavila prognostičarka, znanstvenica, dugogodišnja rukovoditeljica Službe za meteorološka istraživanja, a danas ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek. 

 

 

Razvoj i unapređenje meteorologije kao znanosti i meteorološke službe kao podrške raznim granama privrede bio je osnovni razlog da se u srpnju 1968. godine uspostavila znanstvena jedinica unutar tadašnjeg Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Znanstveno-razvojna djelatnost prepoznata je i izvan same struke te je 1976. godine znanstvena jedinica zavoda upisana u registar znanstvenih institucija u području prirodnih znanosti.

U knjizi će biti prikazan pregled primijenjenih istraživanja za potrebe društva i gospodarstva, ukratko opisani znanstveno-istraživački projekti i međunarodna suradnja u posljednjih 50 godina. Cilj tih aktivnosti bio je povećanje vrijednosti točne i pravodobne meteorološke i klimatološke informacije u prevenciji i prilagodbi društva, bilo da se radi o upozorenju na opasnu vremensku pojavu ili pak o informaciji o mogućim klimatskim promjenama na određenom području. Jedna od bitnih pretpostavki za izdavanje takvih informacija je kvalitetan i međunarodno konkurentan znanstveno-istraživački rad, uz prenošenje i uključivanje njegovih rezultata u primjenu u svim gospodarskim granama.

Knjiga će imati kojih 300 stranica i izlazi uskoro!

Program smo nastavili s autorom Milanom Sijerkovićem koji je neizmjerno pridonio uspjehu  i navici čitanja o meteorološkim temama i njihovoj vidljivosti u širokom krugu čitatelja. Meteorološkoj je profesiji udahnuo originalnost i životnost. Vrijeme i njegove ćudi postalo je književni lik. Dokazao je da je meteorologija poziv jer osim znanja, volje i htijenja traži još strast, ljubav i posvećenost. 

 

 

On je predstavio svoju 22.-u stručno popularnu knjigu naslova Mljet – suncem obasjan, vjetrom okupan : vrijeme i klima otoka Mljeta. To je prva meteorološka knjiga o Mljetu te je s toga gledišta  postala dijelom kulturnog nasljeđa otoka. Ujedno je prva meteorološka knjiga koja se posebice odnosi na jedno mjesto ili područje južnog Jadrana te je zasigurno  doprinos  cjelovitim znanjima o vremenu i klimi Hrvatske. Knjiga se velikim dijelom temelji na obradi i interpretaciji analiziranih podataka vremenskih mjerenja na klimatološkoj postaji u Goveđarima u razdoblju 1961. – 2013.  zatim otočnih kišomjernih postaja u Babinom Polju i Maranovićima, kao i na interpretaciji sporadičnih  meteoroloških spisa, znanstvenih i stručnih radova  o otoku Mljetu.

 Važnost knjige je tim veća što se meteorološka postaja u Goveđarima nalazi u Nacionalnom parku „Mljet“, jer su znanja o vremenu i klimi vrlo važna s gledišta praćenja stanja i očuvanja prirodnog okoliša NP-a, ali i u zaštiti od izbijanja i širenja (šumskih) požara na otvorenome i od drugih prirodnih nepogoda meteorološke naravi.

 Knjiga je namijenjena širokom krugu čitateljstva, različitog uzrasta, stupnja izobrazbe i zanimanja za meteorologiju. Tome je prilagođen način pisanja štiva, jednostavnim, razumljivim i zanimljivim jezikom, a posebice  dopunski sadržaj, povezan s meteorologijom, vremenom i klimom otoka Mljeta. To uključuje izvode iz ljetopisa i različitih povijesnih spisa, opise zanimljivih, štetnih i opasnih vremenskih događaja u prošlosti i sadašnjosti, te prikladnih „mudrosti“ iz mljetske pučke meteorologije. Autor je „oživio“ štivo stihovima iz djela mljetskih pjesnika, uključujući i one najmlađe iz OŠ „Mljet“, ali i sv. Pavlom – mljetskim brodolomnikom, Kirkom i Kalipso!

Oblasna sinoptičarka Marija Mokorić ostavila nam je svoj zapis o zvučnim knjgama koje dobro poznaje. U kojih šest minuta lijepim jezikom u izvrsno osmišljenom  predavanju doznali smo od predavačice  o zvučnim knjigama bitno! 

Knjiga je nekad i danas vrijedna još zbog doprinosa knjigoveža. Knjigoveštvo je izmišljeno u Iranu, a tamo su knjigoveže prvi pravili sažetke uvezanih knjiga. Na red kod najboljih knjigoveža, poput Trautz – Bauzonneta, znalo se čekati do pet godina. Posjetiteljima je posebno zanimljivo bilo predavanje Vesne Hrkač, vlasnice najstarije knjigovežnice u Zagrebu,  obiteljskog tradicijskog obrta koji se bavi isključivo ručnim uvezom. Ona je dala kronološki pregled rada svoje knjigovežnice i u zanimljivom predavanju  na temelju stogodišnjeg iskustva svoje obitelji i osobnog u bavljenju knjigom iznijela je svoje mišljenje o budućnosti knjige.

 

Vesna se pokazala kao sjajan predavač. Posjetitelji su bili oduševljeni tim dobrim primjerom izdržljivosti, snage i tradicije malog knjigoveškog obrta koji gotovo stoljeće traje u našem gradu a o kojem do naše Noći knjige nisu znali ništa! Vesnino društvo i dodatne informacije potražili su nakon predavanja mnogi, a druženje je potrajalo dugo u noć.

Postoje sjajni stručnjaci i autori koje krasi iznimna lakoća apsorpcije znanstvenih informacija i liričnost. Takav je Marko Vučetić. Svoju je struku, meteorologiju, upotrijebio kao neslućeno veliki i raznoliki svijet, mnogima mistično nepoznat i intrigantan, za približavanje znanosti radoznalima kojima znanja nikad dosta. U početku su to bili stručni i znanstveni radovi ali brzo su ih pratili popularni, pitki tekstovi i knjige namijenjene široj publici. 

 

U Noći knjige uvjerili smo se da je to autor za čije mnoge priče, pa i onu o zagonetkama 160 godišnje postaje Hvar i o 150-oj obljetnici hvarskog turizma, ali i kazivanja o ribarskoj kuhinji i biljkama vrijemekazima priželjkujemo da se konačno spuste na papir i prepuste koricama, vrsnim knjigovežama i čitaocima. U moru mudrosti, ljepote i riječi koje nam Marko nudi love mudri ljudi!

Saznali smo zagonetke 160 godišnje postaje Hvar. Dana 1. ožujka 2018. navršilo se 160 godina od uspostave službene meteorološke postaje u Hvaru koju je osnovao 1858. i dugi niz godina vodio

Grgur Bučić (do 31. 12. 1899.). Meteoroloških mjerenja bilo je u Hvaru i prije službeno započetih! Tko je obavljao mjerenja? Gdje? Gdje je Grgur Bučić započeo s mjerenjima? Zna se datum početka službenih meteoroloških mjerenja, ali datum rođenja Grgura Bučića izvor je prijepora. Zašto? U kakvom je srodstvu s Jozefinom Bučić, našom prvom ženom motriteljicom koja je obavljala mjerenja do prekida rada postaje 30. 9. 1918. Da li je Klima von Lesina (Klima Hvara) pod koju se potpisuje slavni Julius Hann (Zeitschrift der Österreichischen Gesellschaft für Meteorologie, 1884.) prva klima nekog hrvatskog područja? Beogradski klimatolog i počasni građanin grada Hvara prof. Pavle Vujević i Hvaranin, franjevac, o. Pavao Miličić 1926. obnavljaju rad postaje u vrtu franjevačkog samostana. Tko je tajanstvena instruktorica iz Zagreba koja je o. Miličića poučila meteorološkim mjerenjima? Tko je asistent koji mu je, nakon popravka, zamijenio instrumente? Zašto treba tražiti mjesto gdje je u vrtu franjevačkog samostana bio postavljen heliograf? Zašto treba tražiti podatke o sijanju Sunca? Jel li baš istina da između Jozefine Bučić i o. Miličića nije bilo meteoroloških mjerenja u Hvaru? I pitanje svih pitanja: Koja je apsolutna minimalna temperatura izmjerena na postaji Hvar?

 

Naučili smo mnogo od uvijek sjajnog Marka u ovoj Noći knjige, a za podsjetnik neka posluži njegova prezentacija na stranicama knjižnice. Markova potraga za starim podacima mjerenja traje dalje!

Opstanak knjige najviše ovisi o odgoju mladih čitatelja. Zato smo za kraj ostavili izlaganje Ivana Lukšića o odgojnoj komponenti akcije Brački povjetarac jer se u tomu skriva priča o čitaocu kojeg treba odgojiti, naučiti pozornosti, koncentraciji i zajedništvu s drugima. 

Predavača je najavila Tanja Likso, klimatologinja, znanstvenica, djelatnica grupe za obradu podataka koju je godinama u DHMZ-u vodio gsn Lukšić. Tanju smo odabrali jer je izvrsna poznavateljica dobrog govorenja. Tako smo željeli ispraviti nepravdu prema govoru koji je svu svoju baštinu predao pisanoj riječi i desetljećima boravio u osami prezren i zaboravljen, a danas je ponovo važan i Tanja ga za razliku od mnogih dobro poznaje.

Ćuli smo mnoge zanimljivosti o akciji Brački povjetarac koju je predavač s velikim entuzijazmom i uspjehom godinama vodio. Akcija Brački povjetarac sastojala se od dviju komponenti:

• meteorološke komponente: preko 200 učenika viših razreda šest bračkih osmogodišnjih škola prikupljalo je podatke o naoblaci, smjeru i jačini vjetra te temperaturi zraka radi proučavanja dnevnih periodičnih vjetrova na otoku;

• odgojne komponente: pri tomu se od učenika tražila odgovornost, ozbiljnost, skladno međusobno druženje.

Motrenja su se odvijala u 18 mjesta na Braču tijekom 84 ljetna dana u razdoblju 1993.-2008. Svakog dana motrilo se od 5 sati ujutro do 21 sat navečer. Prikupljeni podaci zadovoljavaju po kvaliteti. Brojne anonimne pismene ankete pokazuju da je velika većina učenika imala pozitivan odnos prema ovom zadatku. Bilo je problema, ali i njihovih prihvatljivih rješenja, bez ozbiljnijih posljedica. To pokazuje da je odgojna komponenta bila prisutna i djelotvorna jednako kao meteorološka.

 

U vrijeme velikih prijepora oko odgoja i obrazovanja bilo je zanimljivo i vrijedno ćuti sva ta iskustva.
Prema mišljenju predavača, gsn Ivana Lukšića, bio je to najvrijedniji posao koji je u životu uradio!

U Noći knjige mislili smo i na generaciju 21.-g st. kojima su računalo i mobitel generatori pismene kulture i koji većinu svojih obrazovnih ili komunikacijskih problema rješavaju u cyberspaceu. No, sužava li im to pogled na svijet, gube li bogatstvo i dubinu misli, samu bit knjige ili ipak ne? O tomu smo ponešto saznali kroz pitanja i komentare mladog znanstvenika Ivana Güttlera koji je unio živost i druge boje u izlaganja predavača. 

Morao nas je ranije napustiti ali je ostavio svoj zanimljivi zaključak.

Noć knjige završili smo s željom da sva naša čitanja i knjige progovore o pronađenom, a ne o izgubljenom vremenu, sigurni u dugu i svijetlu budućnost knjiga!

Na veselje posjetitelja podijelili smo mnogo knjiga Milana Sijerkovića  (Mljet : suncem obasjan, vjetrom okupan i Hrvatski vremenoslovci), koje je autor i potpisivao. Svi posjetitelji dobili su još vrečice, licitarska srca, lavandu i zanimljive promo materijale Turističke zajednice Zagreba i Hrvatske turističke zajednice kojima smo još jednom na Griču podsjetili naše vjerne goste i ljubitelje knjige da je Hrvatska zemlja iz bajke – kulturno bogata, zanimljiva i prekrasno zeleno plava.

Stalni posjetitelj Noći knjige u DHMZ-u, uvaženi profesor sa Šumarskog fakulteta dr. sc. Željko Španjol, i sam ljubitelj dobre knjige, pobrinuo se da svi prisutni upotrijebe i druga čula, osim sluha i vida, da bi u potpunosti doživjeli ovu večer. Bilo je tu domaćih suhomesnatih proizvoda, pa kuhana teletina spremljena na osvježavajuću salatu, a dakako i u primjerenim količinama dobre kapljice.

 

 

Za iznenađenje večeri pobrinula se gđa. Draženka Sabljak koja je čak iz Novoselca (Općina - Križ) donijela, prema slobodnoj procjeni, oko 6 kg tešku ali slatku „knjigu“. Osnovni sastojak ove „knjige“ bile su tri vrste čokolade i sve tajne koje je gđa. Sabljak dugogodišnjim spremanjem slastica nakupila. Kažu da čokolada potiče strasti, ne samo za čitanjem, pa je kao i svaku knjigu i ovu  trebalo otvoriti i svaki list pročitati, ops! kušati što je i učinjeno, od korice do korice! Kako je djelovalo? Svatko za sebe zna!

Radosti nepca tu Noć na Griču pridonijela je i torta Zagreb koja fino uz pogled na Štrosmajerovo šetalište i divlje kestene paše, već tradicionalna donacija  slastičarnice Zagreb. Tortom od sira proslavila se šesti put Ksenije Cindrić Kalin. Tražila se stalno kriška više! Vrhunskom orehnjačom počastila nas je Tanja Lisko a medvjeđim kolačima iskazala se Branka Mikić!

 

 

Lavande posebno lijepog ljubičastog cvijeta aranžirala nam je i prozore Zavoda ukrasila Zrinka Meglić!

 

Meteorološku Noć knjige na Griču organizirali su: Ivančica Mihovilić, Ivan Lukac, Ivo Marušić, Zrinka Meglić, uz veliku potporu čitavog DHMZ-a.

Posebno ističemo naše donatore: Hrvatsku turističku zajednicu, Turističku zajednicu Zagreb, Slastičarnu Zagreb, profesora sa Šumarskog fakulteta dr. sc. Željka Španjola.