četvrtak, 21. travnja 2016.

Noć knjige 2016.

Noć knjige 2016. održava se u 222 grada i mjesta diljem Hrvatske, s najvećim brojem programa u Zagrebu (271). Čak 505 sudionika pripremilo je više od 1000 programa i prodajnih akcija i pogodnosti.

Noć knjige 2016. u znaku je obilježavanja dviju velikih obljetnica u svjetskoj književnosti: 400 godina od smrti Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa, kao i 100. godišnjici od prvog objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić.
 Pročitajte više na službenoj stranici  Noći knjige i Facebooku

  

Na Griču uz pisce meteorologe!

Što? Noć knjige na Griču uz pisce meteorologe
                        Kada? 22.04. petak od 18 sati
                      
                       Gdje? Knjižnica Državnog hidrometeorološkog zavoda, Grič 3


Nastupi: Čedo Branković, Lidija Srnec, Ivančica Mihovilić

             Milan Sijerković, Marko Vučetić

+ knjige i gozba
Veselimo se Vašem dolasku!!!



Marko Marulić (Split, 18. VIII. 1450 - Split, 5. V. 1524).



Otac hrvatske književnosti i pisac onodobnih bestsellera

 


Brojne zanimljivosti o životu i djelu Marka Marulića možda nisu toliko poznate, a vrijedi ih istaknuti:


Obiteljski grb na nadgrobnoj ploči M. Marulića



Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić ili Pecenić. U latinskim se djelima bilježi kao Marcus Marulus, Marcus Marulus Spalatensis, Marcus Marulus Delmata, a u hrvatskima i kao Marko Pečinić. Na početku Judite potpisuje se kao Marko Marulić Splićanin.




Njegov je opus trojezičan: hrvatski, latinski i talijanski.


Judita, Mletci 1521.



Judita, najvažnije hrvatsko djelo, završena je 22. travnja 1501, a samo za njegova života objavljena je tri puta (1521, 1522. i 1523). Prvo poznato izdanje Judite objavljeno je u Veneciji 1521. godine. Pretpostavlja se da je Judita 20 godina bila u rukopisu jer je tada u cijelom Splitu bilo tek 200-tinjak pismenih a tisak je bio iznimno skup.


Jedini primjerak sačuvan je u Knjižnici Male braće u Dubrovniku.



22. travnja se, odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine slavi kao Dan hrvatske knjige.


Latinska pjesma ‘Epitaphium Georgii et Perinae’ najraniji je Marulićev rad koji se može točno datirati (1464.)


Prostor Marulićeva Splita
Tijekom života stječe europsku slavu kršćansko-moralističkim djelima na latinskome jeziku:  Pouke za čestit život prema primjerima svetaca (De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, Mleci 1506.) su Marulićevo u svijetu najprevođenije djelo, koje je u njegovo vrijeme prevedeno čak i na japanski.


 Latinski izvornik Pouka otisnut je do danas više od dvadeset puta, a više od 30 puta djelo je izdano u prijevodu na različite jezike (talijanski, njemački, francuski portugalski, španjolski, češki) tako da je to najviše objavljivana hrvatske knjiga u inozemstvu.


  

Britanska knjižnica posjeduje primjerak Marulićeva Evanđelistara (Evangelistarium) iz 1529. koji je bio osobno vlasništvo engleskoga kralja Henrika VIII.
 
Uz Henrikov osobni psaltir, Marulićev Evanđelistar je knjiga s najvećim brojem vlastoručnih bilježaka (140) među sačuvanim svescima Henrikove knjižnice i očito je da je tu vladar tražio argumentaciju za razvod od Katarine Aragonske i novu ženidbu. Danas je jedna od dragocjenosti glasovite Britanske knjižnice (British Library).


Marulić u svome djelu Psihologija ljudske duše (Psichologia de ratione animae humanae) prvi u povijesti uopće rabi riječ “psihologija” pa ga se smatra njezinim tvorcem.



Bio je istodobno hrvatski pjesnik, rodoljub i intelektualac, koji se dopisivao papom Hadrijanom VI, prosvjedujući protiv nemara i nesloge europskih vladara u odnosu na pustošenje i osvajanje Hrvatske od otomanske sile.





I. Meštrović: Marulićevo poprsje
 
Marulićev prvi životopisac i prijatelj Franjo Božičević Natalis opisao je njegov tjelesni izgled: srednjeg stasa, ni mršav ni debeo, crnook, kestenjaste kose, duge brade i orlovskoga nosa.




Prema tom opisu, slikar Emanuel Vidović napravio je Marulićev portret (jedini u svom slikarskom opusu).



I. Meštrović: Spomenik Marku Maruliću



Ivanu Meštroviću, za poznati kip na splitskom Voćnom trgu (1925.), pozirao je tada još živući potomak slavne obitelji Marulić, a prema nekima ipak se radi o Meštrovićevom autoportretu. Osim u Hrvatskoj, njegov se spomenik nalazi i u Njemačkoj (Berlin) i Čileu (Providencija, Santiago de Chile).

  




 Njegov lik se nalazi na novčanici od 500 kn.




U Splitu postoji centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga, osnovan je 1995. godine, a zove se Marulianum



Za sve koji žele znati više, pregršt dobrih tekstova o Marku Maruliću: 
 
Marulić na Islandu i u Njemačkoj - Novi recepcijski krugovi hrvatskog klasika


Još iscrpnije u Colloquia Maruliana XXI (2012.) - Širenje marulićevskih krugova: islandski prijevod i nepoznata njemačka izdanja Maruliane

Novi čvor u Marulićevoj društvenoj mreži:


Otkriće prepiske Marka Marulića i pape Hadrijana VI. Vijenac, 555 - 11. lipnja 2015.

 Dvadeset pet godina Marulićevih dana (1991-2015) 

 Pet stoljeća Marulićeva Evanđelistara
 



Marko Marulić u izboru sugrađanke Anele Galić.
Izvor: Marulianum