Otac
hrvatske književnosti i pisac onodobnih bestsellera
Brojne zanimljivosti o
životu i djelu Marka Marulića možda nisu toliko poznate, a vrijedi ih istaknuti:
 |
| Obiteljski grb na nadgrobnoj ploči M. Marulića |
Potječe iz splitske
plemićke obitelji Pečenić ili Pecenić. U latinskim se djelima bilježi kao
Marcus Marulus, Marcus Marulus Spalatensis, Marcus Marulus Delmata, a u
hrvatskima i kao Marko Pečinić. Na početku Judite potpisuje se kao Marko
Marulić Splićanin.
Njegov je opus trojezičan:
hrvatski, latinski i talijanski.
 |
| Judita, Mletci 1521. |
Judita, najvažnije hrvatsko djelo,
završena je 22. travnja 1501, a samo za njegova života objavljena je tri puta
(1521, 1522. i 1523). Prvo poznato izdanje Judite
objavljeno je u Veneciji 1521. godine. Pretpostavlja se da je
Judita 20 godina bila u rukopisu jer je tada u cijelom Splitu bilo tek 200-tinjak pismenih a tisak je bio iznimno skup.
Jedini primjerak sačuvan je u
Knjižnici Male braće u Dubrovniku.
22. travnja se, odlukom
Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine slavi kao Dan hrvatske knjige.
Latinska pjesma ‘Epitaphium Georgii et Perinae’ najraniji je Marulićev
rad koji se može točno datirati (1464.)
 |
| Prostor Marulićeva Splita |
Tijekom života stječe europsku slavu kršćansko-moralističkim djelima na
latinskome jeziku: Pouke za čestit život prema
primjerima svetaca
(De institutione bene vivendi per
exempla sanctorum, Mleci 1506.) su Marulićevo u svijetu najprevođenije
djelo, koje je u njegovo vrijeme prevedeno čak i na japanski.
Latinski
izvornik Pouka otisnut je do danas više od dvadeset puta, a više od 30 puta
djelo je izdano u prijevodu na različite jezike (talijanski, njemački,
francuski portugalski, španjolski, češki) tako da je to najviše objavljivana
hrvatske knjiga u inozemstvu.
Britanska
knjižnica posjeduje primjerak Marulićeva Evanđelistara (Evangelistarium) iz 1529. koji je bio osobno
vlasništvo engleskoga kralja Henrika VIII.
Uz Henrikov osobni psaltir,
Marulićev Evanđelistar je knjiga s najvećim brojem vlastoručnih bilježaka (140) među
sačuvanim svescima Henrikove knjižnice i očito je da je tu vladar tražio argumentaciju za razvod od Katarine Aragonske i novu ženidbu. Danas je jedna od dragocjenosti glasovite Britanske
knjižnice (British Library).
Marulić u svome djelu Psihologija
ljudske duše (Psichologia de ratione animae humanae) prvi u povijesti uopće
rabi riječ “psihologija” pa ga se smatra njezinim tvorcem.
Bio je istodobno hrvatski pjesnik, rodoljub i intelektualac, koji se dopisivao s papom Hadrijanom VI, prosvjedujući protiv nemara i nesloge europskih
vladara u odnosu na pustošenje i osvajanje Hrvatske od otomanske sile.
 |
I.
Meštrović: Marulićevo poprsje
|
Marulićev
prvi životopisac i prijatelj Franjo Božičević Natalis
opisao je njegov tjelesni izgled: srednjeg stasa, ni mršav ni debeo, crnook,
kestenjaste kose, duge brade i orlovskoga nosa.
Prema tom opisu, slikar Emanuel Vidović napravio je Marulićev portret (jedini u svom
slikarskom opusu).
 |
| I.
Meštrović: Spomenik Marku Maruliću |
Ivanu Meštroviću, za poznati kip na splitskom Voćnom trgu (1925.), pozirao je tada još
živući potomak slavne obitelji Marulić, a prema nekima ipak se radi o Meštrovićevom autoportretu. Osim u Hrvatskoj, njegov se spomenik
nalazi i u Njemačkoj (Berlin) i Čileu
(Providencija, Santiago de Chile).
Njegov lik se nalazi na novčanici od 500 kn.
U Splitu postoji centar za proučavanje Marka Marulića i njegova
humanističkoga kruga, osnovan je 1995. godine, a zove se Marulianum.
Za sve koji žele znati više, pregršt dobrih tekstova o Marku Maruliću:
Marulić
na Islandu i u Njemačkoj - Novi
recepcijski krugovi hrvatskog
klasika
Novi
čvor u Marulićevoj društvenoj mreži:
Otkriće prepiske Marka Marulića i pape
Hadrijana VI. Vijenac, 555 - 11.
lipnja 2015.
Marko Marulić u izboru sugrađanke Anele Galić.
Izvor: Marulianum
