Otac hrvatske književnosti i pisac onodobnih bestsellera
Brojne zanimljivosti o životu i djelu Marka Marulića možda nisu toliko poznate, a vrijedi ih istaknuti:
Obiteljski grb na nadgrobnoj ploči M. Marulića |
Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić ili Pecenić. U latinskim se djelima bilježi kao Marcus Marulus, Marcus Marulus Spalatensis, Marcus Marulus Delmata, a u hrvatskima i kao Marko Pečinić. Na početku Judite potpisuje se kao Marko Marulić Splićanin.
Njegov je opus trojezičan:
hrvatski, latinski i talijanski.
Judita, Mletci 1521. |
Judita, najvažnije hrvatsko djelo,
završena je 22. travnja 1501, a samo za njegova života objavljena je tri puta
(1521, 1522. i 1523). Prvo poznato izdanje Judite
objavljeno je u Veneciji 1521. godine. Pretpostavlja se da je
Judita 20 godina bila u rukopisu jer je tada u cijelom Splitu bilo tek 200-tinjak pismenih a tisak je bio iznimno skup.
Jedini primjerak sačuvan je u
Knjižnici Male braće u Dubrovniku.
22. travnja se, odlukom
Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine slavi kao Dan hrvatske knjige.
Latinska pjesma ‘Epitaphium Georgii et Perinae’ najraniji je Marulićev rad koji se može točno datirati (1464.)
Prostor Marulićeva Splita |
Tijekom života stječe europsku slavu kršćansko-moralističkim djelima na
latinskome jeziku: Pouke za čestit život prema
primjerima svetaca
(De institutione bene vivendi per
exempla sanctorum, Mleci 1506.) su Marulićevo u svijetu najprevođenije
djelo, koje je u njegovo vrijeme prevedeno čak i na japanski.
Latinski
izvornik Pouka otisnut je do danas više od dvadeset puta, a više od 30 puta
djelo je izdano u prijevodu na različite jezike (talijanski, njemački,
francuski portugalski, španjolski, češki) tako da je to najviše objavljivana
hrvatske knjiga u inozemstvu.
Britanska
knjižnica posjeduje primjerak Marulićeva Evanđelistara (Evangelistarium) iz 1529. koji je bio osobno
vlasništvo engleskoga kralja Henrika VIII.
Uz Henrikov osobni psaltir,
Marulićev Evanđelistar je knjiga s najvećim brojem vlastoručnih bilježaka (140) među
sačuvanim svescima Henrikove knjižnice i očito je da je tu vladar tražio argumentaciju za razvod od Katarine Aragonske i novu ženidbu. Danas je jedna od dragocjenosti glasovite Britanske
knjižnice (British Library).
Marulić u svome djelu Psihologija ljudske duše (Psichologia de ratione animae humanae) prvi u povijesti uopće rabi riječ “psihologija” pa ga se smatra njezinim tvorcem.
Bio je istodobno hrvatski pjesnik, rodoljub i intelektualac, koji se dopisivao s papom Hadrijanom VI, prosvjedujući protiv nemara i nesloge europskih
vladara u odnosu na pustošenje i osvajanje Hrvatske od otomanske sile.
I.
Meštrović: Marulićevo poprsje
|
Marulićev
prvi životopisac i prijatelj Franjo Božičević Natalis
opisao je njegov tjelesni izgled: srednjeg stasa, ni mršav ni debeo, crnook,
kestenjaste kose, duge brade i orlovskoga nosa.
Prema tom opisu, slikar Emanuel Vidović napravio je Marulićev portret (jedini u svom
slikarskom opusu).
I. Meštrović: Spomenik Marku Maruliću |
Ivanu Meštroviću, za poznati kip na splitskom Voćnom trgu (1925.), pozirao je tada još
živući potomak slavne obitelji Marulić, a prema nekima ipak se radi o Meštrovićevom autoportretu. Osim u Hrvatskoj, njegov se spomenik
nalazi i u Njemačkoj (Berlin) i Čileu
(Providencija, Santiago de Chile).
Njegov lik se nalazi na novčanici od 500 kn.
U Splitu postoji centar za proučavanje Marka Marulića i njegova
humanističkoga kruga, osnovan je 1995. godine, a zove se Marulianum.
Za sve koji žele znati više, pregršt dobrih tekstova o Marku Maruliću:
Marulić
na Islandu i u Njemačkoj - Novi
recepcijski krugovi hrvatskog
klasika
Još iscrpnije u Colloquia Maruliana XXI (2012.) - Širenje marulićevskih
krugova: islandski prijevod i nepoznata
njemačka izdanja Maruliane
Novi
čvor u Marulićevoj društvenoj mreži:
Otkriće prepiske Marka Marulića i pape
Hadrijana VI. Vijenac, 555 - 11.
lipnja 2015.
Dvadeset pet godina
Marulićevih dana (1991-2015)
Pet stoljeća Marulićeva Evanđelistara
Marko Marulić u izboru sugrađanke Anele Galić.
Izvor: Marulianum
Nema komentara:
Objavi komentar