Naše stare a najljepše, meteorološke knjige!

VALOVI I ZRAKE.
dr. Oton Kučera
1903.

U Zagrebu : Izdala ˝Matica hrvatska˝, 1903.

PREDGOVOR.

Kako o tom ne može da bude nikakve sumnje, da se napredovanje čovjekova roda u novije vrijeme u prvom redu osniva na razvijanju svih grana prirodne nauke, pak se to navlastito očituje u razvijanju čitavoga duševnoga života našega na osnovi prirodoslovnoga mišljenja, treba da široke vrste i naše inteligencije sa stajališta općene svoje obrazovanosti u tom smjeru popune svoje znanje.
...To navlastito vrijedi za malene narode, kaki je hrvatski. Ne žacam se reći, da bi se mnogi pojavi u javnom i sukromnom životu hrvatskoga naroda posve drukčije razvijali, da su prirodne nauke sa svojim načinom mišljenja u većoj mjeri elemenat općene obrazovanosti hrvatske inteligencije. Poradi toga držao bih u današnjim prilikama nesrećom za narod, kad bi se naša Matica dala na druge putove, to više, što ima dosta znakova za to, da široke vrste naroda traže ovaku hranu... U Zagrebu 31. prosinca 1903.  Dr. Oton Kučera

Naše nebo
KUČERA, Oton
1895.

Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1895.

Obćeni pregled noćnoga neba.

Večernje nebo. — Zviezde, zvjezdua daljina, godina svjetla. — Daljine zviezda od nas. — Zviezde prvoga reda. — Broj zviezda.

Sunce je zašlo. Zadnji su mu traci eno pozlatili vrhunce dalekih gora, a dolinom se već prostro sumrak: nestalo je u tinji čas živih boja, nekakva je olovna boja pritisnula ravnicu, kao da hoće da izbriše sav ćar bujne joj prirode. Umor se spustio i na živu i na mrtvu prirodu: sve se sprema na počinak, — samo čovjek ne. Već u ranoj mladosti svojoj on u to doba rado baci oko na svod nebeski, — tu najveližanstveniju kupolu najkrasnijega hrama božjega na tom svietu. A što mu vuče i oko i srce k nebu ? Svjedokom je i vidokom ponajljepšim pojavima, što mu ih priroda, ta dobra mati njegova, nudja, da mu se na jednoj strani čuvstvo ljepote nasladjuje prekrasnim prizorima, a na drugoj, da mu se srce digne iz nizine svagdašnje borbe životne tamo gore, — da se na krilima uma i fantazije vine daleko, daleko — u neizmjerni svemir. — Da, ja ne znam u prirodi pojava, koji bi toliko užitka estetskomu čuvstvu mlada čovjeka davao, a ne znam ni pojava, koji bi čovjeku toliko uznosio i dušu i srce u više, čiste sfere života ljudskoga, nego promatranje večernjega i noćnoga neba, — dakako promatranje s ljubavlju i srcem, kojemu su još pristupni užitci ove ruke. A nisi’ li tomu potvrda i toliki krasni hramovi božji, koji i sa svodovima svoim........... (A. Kučera)

VREMENOSLOVJE
Pajo Krempler
1869.

Varaždin : Tiskarski zavod Pletzera i sina, 1869. –

Predgovor.
....sliedeća opažanja o vremenoslovju sastavi njeki veoma iskusan i praktičan njemački gospodar. On si dade velik trud, da uzmogne na raznih predmetih, kao što je sunce, mjesec, zviezde i t. d. razabrati, kakovo će vrieme doskora sliediti. Taj praktični gospodar nije doduše vjerovao, da bi tkogod mogao godine danah prije štogod o’vremenu proreci, osobito ne za čitav sviet; ali da se po navedenih i drugih predmetih, koji će u posebnih odsjecih sliediti, za njekoliko danah u stanovitih mjestih vrieme proreci može, vjerovao je stalno, jer je sam izkusio.
Akoprem je fiziku točno i temeljito znao i njojzi podpunoma vješt bio, ipak se je obsvedočio, da je svako drugo vremenoslovje i proricanje o budućem vremenu netemeljito i lažljivo osim onoga, što se temelji na mjestnih opažanjih i izkustvu: a drugo, da jest i da će uvieke puko pium desiderium ostati. Za podpunu istinitost njegovih opažanjah jamstvuje to, da ni njega, ni nikoga njegovo izkustvo neprevari. Premda se težko nagovoriti dao, ipak (prevodilac)....

Uvod.

Neima ni najmanje dvojbe, da bi od velike, da, neprecjenive koristi bilo i po gospodara i po razne obrtnike i u obće po svekoliko čovječanstvo, točno i nevaravo znanje vremenarstva ili vremenoslovja.
Već se je od davne davnine nastojalo oko toga, da se sastave stalna i neoboriva načela, kojimi bi se pojavi vremena točno i sjegurnošću označiti mogli. Ali uzprkos i najrevnijemu nastojanju, uzprkos velikomu napredku u naravoslovju, jošte se ništa pronaći nemogaše, što bi čovjeka u toj znanosti zadovoljiti moglo; dielujući neproračunivi uplivi odviše su bo mnogobrojni, nego da se dadu theoretičnimi načeli označiti. Njekoji su nam uzroci istih sasvim nepoznati, drugi pako samo netočno, te se nedadu ni u obće, ni po osobitih mjestnih okolnostih dovoljnom sjegurnosti proračunati.  (P. Krempler)

Ove i druge meteorološke knjige su digitalizirane.
Pogledajte!