Tri velike zvijeri strogo su zaštićene u Hrvatskoj: vuk, smeđi medvjed i ris.
Čovječja ribica (Proteus anguinus), endemična vrsta dinarskoga krša,
najveći je grabežljivac podzemnih špilja, premda može preživjeti deset godina
bez hrane. Duga je tridesetak centimetara, cijeli svoj provodi život u mraku, a
oči su joj prekrivene kožom. Zanimljivo je da ima i vanjske škrge i pluća.
S 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi.
 |
| Plitvička jezera |
Gotovo 10% hrvatskoga teritorija zaštićeno je
u okviru 11 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dva stroga
rezervata.
Planina Velebit
uvrštena je u međunarodnu mrežu rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni
program Čovjek i biosfera), a pet je područja na međunarodnom popisu vrijednih
močvara, osobito kao staništa ptica močvarica: Kopački rit, Lonjsko polje,
Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero.
Prema
količini vodnih zaliha po
stanovniku Hrvatska je treća zemlja u Europi, iza Islanda i Norveške.
Hidroelektrana Jaruga na rijeci Krki prva je hidroelektrana u Europi, a druga na
svijetu.
Zaslugom Nikole Tesle puštena je u promet 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon što je prema njegovim patentima izgrađena prva svjetska hidroelektrana na slapovima Niagare.
Zaslugom Nikole Tesle puštena je u promet 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon što je prema njegovim patentima izgrađena prva svjetska hidroelektrana na slapovima Niagare.
U bečkom
Prirodoslovnom muzeju čuva se meteorit
koji je 1751. pao kraj mjesta Hraščine u Hrvatskom zagorju. Padu meteorita
posvjedočio je velik broj ljudi, a o svem je sastavljeno i stručno izvješće.
Popularni je naziv meteorita »zagrebačko željezo«.
Izvor: Turistička zajednica
