petak, 12. veljače 2016.

Hvalom na hvalu!








Tri velike zvijeri strogo su zaštićene u Hrvatskoj: vuk, smeđi medvjed i ris.




Čovječja ribica (Proteus anguinus), endemična vrsta dinarskoga krša, najveći je grabežljivac podzemnih špilja, premda može preživjeti deset godina bez hrane. Duga je tridesetak centimetara, cijeli svoj provodi život u mraku, a oči su joj prekrivene kožom. Zanimljivo je da ima i vanjske škrge i pluća.



S 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi.

Plitvička jezera



Gotovo 10% hrvatskoga teritorija zaštićeno je u okviru 11 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dva stroga rezervata. 




Planina Velebit uvrštena je u međunarodnu mrežu rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera), a pet je područja na međunarodnom popisu vrijednih močvara, osobito kao staništa ptica močvarica: Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero.





Prema količini vodnih zaliha po stanovniku Hrvatska je treća zemlja u Europi, iza Islanda i Norveške.



 
Hidroelektrana Jaruga na rijeci Krki prva je hidroelektrana u Europi, a druga na svijetu.

Zaslugom Nikole Tesle puštena je u promet 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon što je prema njegovim patentima izgrađena prva svjetska hidroelektrana na slapovima Niagare.

U bečkom Prirodoslovnom muzeju čuva se meteorit koji je 1751. pao kraj mjesta Hraščine u Hrvatskom zagorju. Padu meteorita posvjedočio je velik broj ljudi, a o svem je sastavljeno i stručno izvješće. Popularni je naziv meteorita »zagrebačko željezo«.
Izvor: Turistička zajednica