subota, 28. prosinca 2019.

IN MEMORIAM IVO MARUŠIĆ

                                   
(Split, 12. 11. 1955. - Zagreb, 25. 12. 2019.) 

Ivo Marušić rođen je u Splitu 12. studenoga 1955. ali je po obitelji i osjećaju bio pravi Sinjanin i nikada nije prežalio jer zbog tog biografskog detalja nije mogao trkati Alku. U Zagrebu je završio školu za cestovni promet i pet godina Fakulteta za promet. Zaposlio se u Državnom hidrometeorološkom zavodu 1. listopada 1982. u Centru za meteorološka istraživanja na radnom mjestu meteorološkog tehničara – tehničkog crtača, a kasnije u Klimatološko meteorološkom odjelu. Crtao je mirnom rukom i oštrim okom dok su vladali paus papir, rötring pera, čekić i daska. Jedno vrijeme radio je kao arhivar Zavoda pomno čuvajući jedinstvene, neponovljive podatke DHMZ-a. Toplinu, ljudskost i druželjubivost donio je iz svoga kraja i zato bio omiljen među kolegama, a dolaskom računala prešao je na rad u tiskaru Zavoda. Radni vijek završio je u odjelu knjižnice. Od samog početka u knjižnici se iskazao prigodom obilježavanja Noći knjige i Dana hrvatskih knjižnica gdje su ga upoznali, po dobru upamtili i kasnije se s njime družili i mnogi posjetitelji. Sanjao je i s nestrpljenjem čekao povratak u rodni kraj, nakon kako je govorio 40 godina privremenog rada u Zavodu. Na žalost, to nije dočekao.





ponedjeljak, 9. prosinca 2019.

Stiže nam Djedica!






Djed Božićnjak (eng.Santa Claus, Father Christmas) izmišljeni je lik  koji donosi darove djeci za Božić. Danas je popularan širom svijeta. Djed Mraz predstavlja istočnoeuropsku varijantu Djeda Božićnjaka, a izvorno je lik iz stare slavenske mitoligije.

Pogledajte kako mu se mjenjao lik u 10 slika!






 


srijeda, 13. studenoga 2019.

Dan hrvatskih knjižnica na Griču!







Proslava u knjižnici Državnog hidrometeorološkog zavoda


Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na dan donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama radi stvaranja bolje vidljivosti knjižnica i knjižničnih djelatnosti te upoznavanja javnosti s ulogom knjižnica. Obilježavanjem ovoga dana želi se istaknuti važnost svih vrsta knjižnica u Hrvatskoj – školskih, narodnih, sveučilišnih i specijalnih.  Dan hrvatskih knjižnica središnji je događaj Mjeseca hrvatske knjige čije je ovogodišnje geslo Pronađi svoj ritam – u knjižnici.
U knjižnici DHMZ-a ovaj dan smo proslavili predavanjem o klimatskoj pismenosti, jer su  pitanje klimatskih promjena, klimatske pismenosti, pismenosti za održivost, prevažna pitanja našeg doba i područje posebnog interesa stručnjaka u Zavodu.

 
U najavi predavanja podsjetili smo posjetitelje  da intelektualne tehnologije, Internet i Google,  danas imaju najveću i najtrajniju moć nad tim kako mislimo. Te tehnologije donijele su ogromne prednosti u smislu brzog pronalaženja i brzog prepoznavanja širokog spektra informacija, i veoma se razlikuju od vremena knjige, ali imaju i drugu  mračniju stranu, jer su tehnologije prekidanja, rastresenosti, podijeljene pažnje. Osim toga, recentna istraživanja pokazuju da je mreža okoliš koji potiče  ovlašno pregledavanje, ishitreno razmišljanje i odlučivanje. Obuzima pažnju ali ju i rasipa. To ne vrijedi za sve i uvijek, ali u većini slučajeva mreža sprečava da mislimo dubinski, kreativno i analitički. Naprotiv, traži se brzi zgoditak. Uči nas biti vještima na površnoj razini, a ta irelevantnost je neodoljiva. 


 

Nove tehnologije iz nas kao da cijede unutarnji repertoar gustog kulturnog nasljeđa. Pretvaramo se u ljude tanko razlivene povezivanjem s golemom mrežom informacija koju slabo metaboliziramo. Kako da nam onda mozak prodiše u vezi ozbiljnih tema?

Ipak, možemo ili bi morali odabrati obrazovanje koje pomaže dati prednost važnom nad banalnim,  razlikovati glavno od sporednog, senzacionalističke  pojedinosti od same biti, ono što je najbolje za dobrobit mnogih od onog što predstavlja pogodnost za manjinu. Što je u tom kontekstu pismenost i klimatska pismenost, kako biti doista pismeni  i imati red važnosti koji nas uzbuni kad određene okolnosti prijete  da se pretvore u opravdanje da pogazimo naša zacrtana načela, kako biti aktivni kvalificirani sudionici? Sve su to pitanja važna za informacijske stručnjake u knjižnicama, predmetne stručnjake i razne javnosti (Philip Pullman jednom je  rekao kako su knjižnice Zavod za javno zdravstvo naših umova).

O tomu što je klimatska pismenost – pismenost za održivost govorio je dr. Vladimir Lay koji je niz godina proveo kao viši znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, a područje posebnog istraživačkog interesa mu je socijalna ekologija, socijologija okoliša, održivi razvoj, odnosi prirode i društva.  Od mnogih objavljenih radova, svakako treba spomenuti njegovu knjigu Kap preko ruba čaše: Klimatske promjene – svijet i Hrvatska (2007.) 



Predavač je klimatsku pismenost objasnio kroz četiri razine. Klimatski pismena osoba trebala bi:

*razumjeti osnovna načela planetarnog klimatskog sustava;

*znati kako doći do znanstveno vjerodostojnih informacija o klimatskim promjenama;

*komunicirati o klimi i klimatskim promjenama na adekvatan i razumljiv način;

*biti sposobna donijeti utemeljene i odgovorne odluke u vezi s akcijama koje mogu djelovati na klimu u smjeru smanjenja emisije stakleničkih plinova i globalnog zagrijavanja.

Pismenost je definirao kao “razumijevanje” iza čega slijede aktivnosti komuniciranja, odlučivanja i djelovanja. Ukratko je naveo dokumente i odluke  koji su na svjetskoj razini doneseni kako bi se zaštitio globalni planetarni ekološki sustav (Posljednji takav UN-ov dokument donesen krajem 2015. godine   sadrži 17 ciljeva za djelovanje zemalja članica UN-a i nosi naslov Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. godine). No, naglasio je, oni odreda nisu operativno definirani  te su ostali uglavnom na razini deklaracije...



Na putu nadvladavanja problema koje iniciraju klimatske promjene, kao prvi i najvažniji preventivni alat pojavljuje se odgoj i obrazovanje o klimatskim promjenama. Predavač, dr. Lay, naveo je prvi pozitivni primjer Italije u kojoj je klimatska pismenost uvedena kao obavezni predmet u škole. Također je pohvalio  dobro napisanu popularnu knjigu o toj tematici autorice Naomi Klein Ovo mijenja sve : kapitalizam protiv klime, Zagreb, 2015. Spomenuo je i svoj rad o klimatskoj pismenosti u domaćem časopisu Socijalna ekologija, 1-2/25, 39-52.

Naglasio je da je pismenost za održivost ljudski alat koji se danas tek počinje razvijati jer ga zanemaruju pobornici rasta pod svaku cijenu i pobornici rastućeg konzumerizma kao prevladavajućeg načina života. 



Razvila se živahna diskusija u kojoj su stručnjaci  DHMZ-a naveli primjere dobre prakse koji već postoje u DHMZ-u, a tiču se edukacije raznih javnosti i korisnika usluga Zavoda u vezi ove teme. Naveli su i primjer loše napisanog univerzitetskog udžbenika s pogrešnim definicijama iz osnova klimatologije. Posebno zanimljive opservacije iznijeli stručnjaci DHMZ-a Marko Vučetić, Tanja Likso, Lidija Srnec, Tatjana Vujnović, Vesna Đuričić, Ivan Novak i drugi.




Zaključak je bio da bi takva predavanje i diskusije trebalo inicirati češće. Prema mišljenju stručnjaka iz DHMZ-a nužno je što prije osmisliti konkretne akcije kako bi razne javnosti uz pomoć stručnjaka osvijestile problem i upoznale se s ponašanjem i tehnologijama koje nude izlaz. Bilo bi nužno upoznati što veći broj ljudi  s procesom prilagodbe kratkoročnim rješenjima, kao i s  odgovorima na pitanja o tomu  što može učiniti svaki pojedinac, odnosno o praksama koje bi mogle voditi očuvanju još donekle zdravog i ugodnog ekološkog okruženja življenja, u susret civilizaciji prijateljskoj prema klimi.
 


Na kraju ja predavač Vladimir Lay  potpisivao posjetiteljima primjerke svoje knjige Kap preko ruba čaše: Klimatske promjene – svijet i Hrvatska (2007.)  koje je donio na poklon. Rastali smo se uvjereni da je tog dana u knjižnici učinjen mali korak  u pravom smjeru.