Biljke
meteorolozi
Meteorolog kravljak ukusan i zdrav ko artičoka!
Marko Vučetić je agrometeorolog zaposlen u DHMZ-u gdje vodi Odjel
za agrometeorološke informacije. Marko je svoju struku, meteorologiju, upotrijebio za približavanje znanosti radoznalima kojima
znanja nikad dosta. U početku su to bili stručni i znanstveni radovi, ali su
ubrzo uslijedili popularni, pitki tekstovi namijenjeni širokoj publici. Sa
suprugom Višnjom autor je knjige Vrijeme na Jadranu, a s Markom razgovaramo povodom objavljivanja njegove nove knjige Vrijemekazi.
Uskoro izlazi vaša knjiga Vrijemekazi, hoće li to biti još u ovoj godini?
-Nikako, ovo je skakanje pred rudu jer će proći još bar dva mjeseca prije nego knjiga bude otisnuta između tvrdih korica.
Uskoro izlazi vaša knjiga Vrijemekazi, hoće li to biti još u ovoj godini?
-Nikako, ovo je skakanje pred rudu jer će proći još bar dva mjeseca prije nego knjiga bude otisnuta između tvrdih korica.
Što je bio povod stvaranja knjige?
- Zamisao o knjizi kojoj sam kasnije dao radni nalov Biljke vrijemekazi pojavila se davno. Kolijevka joj je bila televizijska emisija Plodovi zemlje. Desilo se samo od sebe da se nešto što je trebalo biti dodatak agrometeorološkoj prognozi prometnulo u rado čekanu „zvijezdu“ agrometeorološke prognoze. Govorio sam tamo povremeno o biljkama kao što je čuvarkuća, lovor ili kopriva koji od groma štite, zlatnoj i plavoj kiši koje plodnost zemlji donose, mrežici koja vodu iz zraka hvata, rosopasu koji rosu pase, kozjoj bradi koja u podne cvijet zatvara i mnogim drugim biljkama. Tako sam da i sam ne znam kako krenuo u potragu za biljkama meteorolozima.
Što su to vrijemekazi?
- Najvažnija među „biljkama meteorolozima“ je vrijemekaz, kod nas poznat pod nazivom kravljak, koja svojom suhom cvjetnom glavicom, koju širi i zbija u ovisnosti o vlažnosti zraka, pretkazuje vrijeme, kišno ili sušno! Razložno je zaključit da su do te spoznaje došli, odnosno takvo ponašanje tog drača uočili, a tko drugi nego naši težaci koji su se u kršu borili i s dračom i s kamenom. Ako je u zraku bila povećana vlaga, moglo se zaključit da će vrijeme biti po jugu, a u suprotnom po buri. Iako ni to nije baš pravilo, ali za poboljšanje te kratkoročne prognoze dobivene uz pomoć prirodnog higrometra (sprava kojom se mjeri vlažnost) služile su i druge biljke, pogotovo iz istog roda poznatog pod nazivom glavočika cjevnjača. U prošlosti je taj rod zvan Carolina. Došlo je to od Carolus Magnus , odnosno Karla Velikog koji je jednom prilikom izliječio svoju vojsku od velike pošasti biljkom Carlina acaulis L. Riječ je o već spomenutom kravljaku, kojeg ima mnogo vrsta, a čije se krupne glavice mogu pripremati za jelo, slično artičoki. Jednako su zdrave i ukusne. No, to je tema neke druge knjige.
Na kraju, recite nam Marko hoće li i kada vaša potraga za „biljkama meteorolozima“ biti završena?
- Teško je sada reći, a tko zna možda neka od biljaka i to zna!
- Zamisao o knjizi kojoj sam kasnije dao radni nalov Biljke vrijemekazi pojavila se davno. Kolijevka joj je bila televizijska emisija Plodovi zemlje. Desilo se samo od sebe da se nešto što je trebalo biti dodatak agrometeorološkoj prognozi prometnulo u rado čekanu „zvijezdu“ agrometeorološke prognoze. Govorio sam tamo povremeno o biljkama kao što je čuvarkuća, lovor ili kopriva koji od groma štite, zlatnoj i plavoj kiši koje plodnost zemlji donose, mrežici koja vodu iz zraka hvata, rosopasu koji rosu pase, kozjoj bradi koja u podne cvijet zatvara i mnogim drugim biljkama. Tako sam da i sam ne znam kako krenuo u potragu za biljkama meteorolozima.
 |
| Fotografija : Marko Vučetić |
- Najvažnija među „biljkama meteorolozima“ je vrijemekaz, kod nas poznat pod nazivom kravljak, koja svojom suhom cvjetnom glavicom, koju širi i zbija u ovisnosti o vlažnosti zraka, pretkazuje vrijeme, kišno ili sušno! Razložno je zaključit da su do te spoznaje došli, odnosno takvo ponašanje tog drača uočili, a tko drugi nego naši težaci koji su se u kršu borili i s dračom i s kamenom. Ako je u zraku bila povećana vlaga, moglo se zaključit da će vrijeme biti po jugu, a u suprotnom po buri. Iako ni to nije baš pravilo, ali za poboljšanje te kratkoročne prognoze dobivene uz pomoć prirodnog higrometra (sprava kojom se mjeri vlažnost) služile su i druge biljke, pogotovo iz istog roda poznatog pod nazivom glavočika cjevnjača. U prošlosti je taj rod zvan Carolina. Došlo je to od Carolus Magnus , odnosno Karla Velikog koji je jednom prilikom izliječio svoju vojsku od velike pošasti biljkom Carlina acaulis L. Riječ je o već spomenutom kravljaku, kojeg ima mnogo vrsta, a čije se krupne glavice mogu pripremati za jelo, slično artičoki. Jednako su zdrave i ukusne. No, to je tema neke druge knjige.
Na kraju, recite nam Marko hoće li i kada vaša potraga za „biljkama meteorolozima“ biti završena?
- Teško je sada reći, a tko zna možda neka od biljaka i to zna!
Razgovarala:
Ivančica Mihovilić
