Ipak, zaštita intelektualnog vlasništva u suvremenom smislu započela je u
Hrvatskoj mnogo ranije.
Već u 19. stoljeću u vrijeme Austrougarske monarhije, pa su u to doba uredi za intelektualno vlasništvo bili u Beču i Budimpešti. Nakon raspada Austougarske monarhije sustav zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj odvijao se u okviru jugoslavenskih državih zajednica sa zajedničkim uredom u Beogrdu. Ubrzo po osamostaljenju Hrvatske, 31.prosinca 1991. osnovan je današnji Državni zavod za intelektualno vlasništvo RH i od tada Hrvatska sustavno izgrađuje nacionalni sustav zaštite intelektualnog vlasništva u skladu s suvremenim europskim i svjetskim normama. Zavod je najprije djelovao kao Republički zavod za industrijsko vlasništvo, a kasnije je izmijenio naziv u Državni zavod za patente. Zatim je, 7. studenog 1996., svoje djelovanje proširio na područje intelektualnih i srodnih prava. Time je nadležnost Zavoda proširena na cjelovito područje intelektualnog vlasništva.
Već u 19. stoljeću u vrijeme Austrougarske monarhije, pa su u to doba uredi za intelektualno vlasništvo bili u Beču i Budimpešti. Nakon raspada Austougarske monarhije sustav zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj odvijao se u okviru jugoslavenskih državih zajednica sa zajedničkim uredom u Beogrdu. Ubrzo po osamostaljenju Hrvatske, 31.prosinca 1991. osnovan je današnji Državni zavod za intelektualno vlasništvo RH i od tada Hrvatska sustavno izgrađuje nacionalni sustav zaštite intelektualnog vlasništva u skladu s suvremenim europskim i svjetskim normama. Zavod je najprije djelovao kao Republički zavod za industrijsko vlasništvo, a kasnije je izmijenio naziv u Državni zavod za patente. Zatim je, 7. studenog 1996., svoje djelovanje proširio na područje intelektualnih i srodnih prava. Time je nadležnost Zavoda proširena na cjelovito područje intelektualnog vlasništva.
Tom prigodom podsjetimo
nekad!
Varaždinski cimer s pročelja zgrade oznake trgovina ceha mješovite robe (cimer "kornjača") iz 17 st.
Varaždinski cimer s pročelja zgrade - oznake trgovina željeznom robom (cimer "željezi čovijek") iz 17 st.
Izvor: Turistička zajednica grada Varaždina
Promidžbeni plakat za gramofon i gramogonske ploče zagrebačke tvornice Edison-Bell Penkala - poduzetnika i investitora Slavoljuba Penkale iz razdoblja 1907. - 1912.
Izvor: Tehnički muzej
Promidžbeni plakat za pastu za zube tvrtke Saponia d.d., Osijek
Izvor: Saponia d.d.
Promidžbeni plakat za pastu za zube tvrtke Saponia d.d., Osijek
Izvor: Saponia d.d.
Danas!
Nema komentara:
Objavi komentar