Razgovaramo s agrometeorologom Markom Vučetićem povodom izlaska njegove nove knjige Vrijemekazi

Biljke meteorolozi 

Meteorolog kravljak ukusan i zdrav ko artičoka!

Marko Vučetić je agrometeorolog zaposlen u DHMZ-u gdje vodi Odjel za agrometeorološke informacije. Marko je svoju struku, meteorologiju, upotrijebio  za približavanje znanosti radoznalima kojima znanja nikad dosta. U početku su to bili stručni i znanstveni radovi, ali su ubrzo uslijedili popularni, pitki tekstovi namijenjeni širokoj publici. Sa suprugom Višnjom autor je knjige Vrijeme na Jadranu, a s Markom razgovaramo povodom objavljivanja njegove nove knjige Vrijemekazi.
Uskoro izlazi vaša knjiga Vrijemekazi, hoće li to biti još u ovoj godini?
-Nikako,  ovo je skakanje pred rudu jer će proći još bar dva mjeseca prije nego  knjiga bude otisnuta između tvrdih korica.

Što je bio povod stvaranja knjige?
- Zamisao o knjizi kojoj sam kasnije dao radni nalov  Biljke vrijemekazi pojavila se davno. Kolijevka joj je bila televizijska emisija Plodovi zemlje.  Desilo se samo od sebe da se nešto što je trebalo biti dodatak agrometeorološkoj prognozi prometnulo u rado čekanu „zvijezdu“ agrometeorološke prognoze. Govorio sam tamo povremeno o biljkama kao što je čuvarkuća, lovor ili kopriva koji od groma štite, zlatnoj i plavoj kiši koje plodnost zemlji  donose, mrežici koja vodu iz zraka hvata, rosopasu  koji rosu pase, kozjoj bradi koja u podne cvijet zatvara i mnogim drugim biljkama. Tako sam da i sam ne znam kako krenuo u potragu za biljkama meteorolozima.

Fotografija : Marko Vučetić

Što su to vrijemekazi?
- Najvažnija među „biljkama meteorolozima“ je vrijemekaz, kod nas poznat pod nazivom kravljak, koja svojom suhom cvjetnom glavicom, koju širi i zbija u ovisnosti o vlažnosti zraka, pretkazuje vrijeme, kišno ili sušno! Razložno je zaključit da su do te spoznaje došli, odnosno takvo ponašanje tog drača uočili, a tko drugi nego naši težaci koji su se u kršu borili i s dračom i s kamenom. Ako je u zraku bila povećana vlaga, moglo se zaključit da će vrijeme biti po jugu, a u suprotnom po buri. Iako ni to nije baš pravilo, ali za poboljšanje te kratkoročne prognoze dobivene uz pomoć prirodnog higrometra (sprava kojom se mjeri vlažnost) služile su i druge biljke, pogotovo iz istog roda poznatog pod nazivom glavočika cjevnjača. U prošlosti je taj  rod zvan Carolina.  Došlo je to od Carolus Magnus , odnosno Karla Velikog koji je jednom prilikom izliječio svoju vojsku  od velike pošasti biljkom  Carlina acaulis  L. Riječ je o već spomenutom kravljaku, kojeg ima mnogo vrsta, a čije se krupne glavice mogu pripremati za jelo, slično artičoki. Jednako su zdrave i ukusne. No, to je tema neke druge knjige.
Na kraju, recite nam Marko hoće li i kada vaša potraga za „biljkama meteorolozima“ biti završena?
- Teško  je sada reći, a tko zna možda neka od biljaka i to zna!

Razgovarala: Ivančica Mihovilić

 

Razgovaramo s agrometeorologom Markom Vučetićem povodom izlaska njegove nove knjige Vrijemekazi

Biljke meteorolozi

Može li biljka plesati tango?

Trstika

Marko Vučetić je agrometeorolog zaposlen u DHMZ-u gdje vodi Odjel za agrometeorološke informacije. Marko je svoju struku,  meteorologiju, upotrijebio  za približavanje znanosti radoznalima kojima znanja nikad dosta. U početku su to bili stručni i znanstveni radovi, ali su ubrzo uslijedili popularni, pitki tekstovi namijenjeni širokoj publici. Sa suprugom Višnjom autor je knjige Vrijeme na Jadranu, a s Markom Vučetićem razgovaramo povodom objavljivanja nove knjige Vrijemekazi.

Uskoro izlazi vaša knjiga Vrijemekazi, hoće li to biti još u ovoj godini?

- Čini se da će finale onoga što je započelo 15. svibnja 2009. dogoditi se vjerojatno u prvoj polovici 2016. godine.

Recite nam  što je bio povod stvaranja knjige?

-Naime, predstavljanjem agrometeorološke prognoze u gledanoj HRT-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska stvoren je pravi medijski problem. Kako s prilogom biti zanimljiv i privlačan pa i za one koje izravno ne zanima agrometeorološka prognoza? Rješenje je bilo jednostavno! Prazninu zanimljivosti popunile su biljke koje pokazuju vrijeme. To je bio pun pogodak! Agrometeorološka prognoza u ovoj emisiji održala se do pred kraj 2013. godine pa se do tada nakupio lijepi broj biljka vrijemekaza koje su mi činile temelj kojeg sam zdušno proširivao. Ohrabrenje i podstreka dali su mi većinom kolege, ali i brojni posjetitelji Noći knjige organizirane u knjižnici Državnog hidrometeorološkog zavoda 2014. Predstavivši im meteorološko „znanje“ nekih biljaka učinilo mi se da su slušatelji bili zainteresirani za ovakve priče, pa sam tada i prilično smjelo najavio mogućnost da se priče nađu sakupljene u ukoričeno štivo. Nije baš bilo lako, a vrijeme je brzo prolazilo te se evo tek u 2016. očekuje ostvarenje najavljenog.

Kozlac

Kakva je to veza između biljaka i meteorologije?

- Veza biljaka i meteorologije nije moderna znanstvena veza, već ona pučka isprepletena raznim praznovjerjima, zabludama, vjerovanjima, mitovima, legendama i pričama, koja otkriva duboku i daleku povezanost čovjeka, biljke i vremenskih zbivanja.

Divizma

U knjizi je obrađeno preko sedamdeset biljka autohtonih ili udomaćenih u našem podneblju. Za neke biljke se vjerovalo da štite od vremenskih nedaća kao groma, tuče ili općenito nevremena, ali su i predskazivali, kratkoročno i dugoročno, vrijeme. U strahu od groma carsku glavu čuvao je Gaj Julije Cezar vijencem spleten od biljke divizme.

Geograf, meteorolog, klimatolog i botaničar Wladimir Peter Köppen  zonu prave sredozemne klime nazvao je po maslini iako je rogač bolji predstavnik te klimatske zone.

Bajam

Bajam svojim cvjetanjem uranjeno navješćuje proljeće pa će mu ponekad bura oteti cvjetno ruho, a u dubini povijesti povezuje se s tajanstvenom aferom stvaranja dvospolaca, samokastracijom Kibelinih svećenika, a mistični i okultni trag se provlači i do druge uranjene proljetnice, mirisne ljubice.

Može li biljka plesati tango? U priči može, pogotovo ako je to trstika koja se rado podaje svakom vjetru. Zašto su jugo, more i Sunce ljubavi dubrovačke zečine? Kako je kozlac povezan s Zeusovom kozom dojiljom Almatejom, u slavenskoj mitologiji zmijom i zmajem, a u oba slučaja s munjom odnosno gromom? Kako lipa pokazuje nastup suncostaja (solsticija)? Samo su neka pitanja na koja će čitatelj naći odgovor na stranicama ove knjige.

Ljubica

Nakon ove knjige imate li već kakvih planova za budućnost?
- Rezultat meteorološkog promišljanja o biljnim vrijemekazima očekuje se i da će se proširiti u  (2016.)  na vodič po šumama jednog našeg otoka. Osim toga, nastavlja se i serijal o ribarsko – težačkim delicijama, a jestive samonikle biljke i njihovi plodovi zauzimaju na tom meniju važno mjesto. No, o tim izdanjima više će se čuti i vidjeti u Noći knjige 2016.

Razgovarala: Ivančica Mihovilić

Fotografije: Marko Vučetić

Novost na tržištu knjiga

Prvi Zagrebački knjigomat

Znalci su (ne)potrebni 

Knjižara V.B.Z. je u zgradi Glavnoga kolodvora postavila prvi zagrebački knjigomat, pa se  knjige mogu kupovati 24 sata dnevno.  Nude se hitovi Paula Coelha i Gabriela Garcie Marqueza, novi roman Zorana Ferića Na osami blizu mora i Vedrane Rudan Zašto psujem, kao i knjige o samopomoći.

Cijene su povoljne, od 30 do 60 kuna. Večernji list prenosi kako je VBZ knjižara najavila još knjigomata u Zagrebu. Pridružili smo se brojnim gradovima u svijetu gdje je ovakva ponuda uobičajena. Putnici namjernici moći će putovanje skratit čitanjem popularnih knjiga. Dobro će doći noćnim šetačima koje muči nesanica. Ljeti turistima.U prigradskim kvartovima umjesto knjižare.

Dio je to općeg trenda. Između robe (a knjiga je to postala)  i kupca ne treba ljudskog posrednika. Algoritmom Google uprosječenja dolazimo do informacija.
Umjesto gostiju noću slušamo zvukove perilica. Ljudi su pospani, a strojevi nemirni.

Glazba vrhunskih majstora ozvučuje wc-ee novih svevlasnika. Slikom Mona Lise brendiran je sir. Na izlozima bivših knjižara gledamo utakmice.Sudeći po svemu bolje je biti kiborg nego boginja.

Fritz. Lang. Metropolis, 1926. godina

Sjetim se tete u knjižari u malom mjestu gdje sam uvijek ljetovala. Od nje sam ćula za naslove i pisce o kojima u školi nismo učilli. Zimi bi mi ostavila tri - četiri knjige za vrijeme kad ću doći. Prije kredita i čekova smo se dogovorile. Poslije bi na plaži o knjigama pričale. 

Prvi odlasci u inozemstvo. Kupovina ploča za brata. Kakve divote sam u tim prodavaonicama otkrivala. Njegova sreća zbog sveg što sam mu pronašla. Tamo su radili bogovi glazbe. Prodavače nisam upoznala.  

Znalci su nam govorili o  piscima i knjigama, trendovima, otkrivali nam nove grupe. Dijelili smo oduševljenje, mladenačke netrpeljivosti. Naklonosti. Oni su naslućivali. Predviđali. Poznavali. Čekali svojih pet minuta. Kruha s medom i putrom. Kruha su imali.
Danas se prilagođavamo automatima. Algoritmi  nas   podučavaju. Posljednje prostore tajni iz svijeta isisavaju.Odlučim  svoj novac ostaviti kod malog preprodavača  knjiga u pothodniku. Ne zavaravam se. Sličniji je knjigomatu. Hvata me užas. Pobuna je nemoguća.

Traveller`s bar na Krvavom mostu

Ipak, metropola smo. Sigurno  će otvoriti Starbucks kafić. Personalizirani pristup  garantiran. Kava baš kakvu volim. Kad dodatno  platim imat ću  kutak za nostalgiju. Možda i staru knjižaru s diplomiranim profesorom na besplatnom usavršavanju.