petak, 29. lipnja 2018.

Svjetski dan kitova i dupina 30.06.!






 
Svake godine obilježava se Svjetski dan kitova i dupina. U Hrvatskoj su dupini zaštićeni jer  kad se 2007. kod Vodnjana pokušao sagraditi dupinarij, pokrenuta je velika akcija protiv zatočavanja morskih sisavaca koja je uspjela.


Prema populacijskom istraživanju, u proteklih petnaestak godina broj dupina u Jadranskom moru smanjio se za gotovo četrdeset posto. Zato je nužno  zakonski zaštiti područje u kojem najviše obitavaju dupini  i proglasiti ga rezervatom.

 Više o zaštiti mora i njegovih stanovnika na adresi
 https://www.plavi-svijet.org/

utorak, 5. lipnja 2018.

Proslava Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja 2018!



Dana 5. lipnja 1972. godine u Stockholmu je održana Konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda i taj se datum obilježava kao Svjetski dan zaštite okoliša.
Na Svjetski dan zaštite okoliša u više od 140 zemalja svijeta želi se potaknuti građane da postanu aktivni sudionici održivog i ravnomjernog razvitka te da preuzmu odgovornost za očuvanje planeta. 
 Ovogodišnjim sloganom „Beat Plastic Pollution“ (Suzbijmo onečišćenje plastikom) Ujedinjeni narodi upozoravaju na nužnost racionalnog korištenja i potrebu hitnog smanjenja proizvodnje i potrošnje plastičnih materijala, koji sve više opterećuju okoliš i prirodu. 
           

                                  
Plastični otpad je problem jer se vrlo malo plastike reciklira, oko 40% se odlaže ili spaljuje, a najveći dio završava u vrlo osjetljivim ekosustavima, rijekama, morima i oceanima.


Prema procjenama, u svjetskim morima i oceanima pluta više od 150 milijuna tona plastičnog otpada, što bi do 2050. godine, ako se nastavi sadašnji trend, značilo da će biti više plastičnog otpada nego ribe
                


Odbačena plastika u morima usitnjena je nerijetko na komadiće od samo nekoliko mikrometara i tako postaje smrtonosna klopka za mnoge morske životinje koje ju zamijene za hranu



Usitnjena plastika taloži se na morskom dnu i sprječava prodor kisika koji je neophodan za život algi, nepokretnih i slabo pokretnih životinja te biljaka koje zbog nedostatka kisika slabe i ugibaju.  


Jedno od najopasnijih svojstava usitnjene mikroplastike je što na sebe privlači i veže druge toksične spojeve koji ulaze u probavni sustav morskih organizama i prenose se hranidbenim lancem do čovjeka. 




O načinima suzbijanja plastičnog onečišćenja može se više saznati na stranici: