Novost: Pokrenut je internetski portal o stilistici

Možda će vas iz različitih perspektiva zanimati: važno je imati stila! 

 

Katedra za stilistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta pokrenula je internetski portal
 http://www.stilistika.org/

Portal je zamišljen kao repozitorij različitih stilističkih sadržaja. Prilozi tematiziraju prošlost i sadašnjost stilistike: Nude stilistička čitanja važnih književnih tekstova, prikaze stilističkih i stilografskih izdanja, upućuju na karakteristične pojave i stileme u recentnim porabama jezika, donose tematske abecedarije, studentske stilske vježbe, kritike itd.

Prva ekskluziva portala www.stilistika.org je elektronska knjiga Svijet stila, stanja stilistike. Riječ je o zborniku s istoimenog skupa održanog 13. veljače 2015. godine kojim je Katedra za stilistiku obilježila četrdeset godina postojanja.

Zbornik donosi 17 rasprava koje uz ostalo propituju današnje mjesto stilistike, figurativnost i frazeologiju, jezik novina, hrvatski javni i politički diskurz te stilske osobitosti tekstova A. G. Matoša, Delimira Rešickog, Luke Bekavca i Branimira Štulića.

Autori zaborničkih priloga su: Marina Katnić Bakaršić, Aleksandar Mijatović, Đurđica Garvanović-Porobija, Ljubica Josić, Krunoslav Lučić, Gabrijela Kišićek, Krešimir Bagić, Davor Nikolić, Branka Barčot, Danijela Marot Kiš, Anera Ryznar, Branislav Oblučar, Sonja Mrnjavčić, Zrinka Breglec, Gabrijela Puljić, Nikola Košćak i Eni Buljubašić.Ideja i planova za razvoj portala www.stilistika.org ne manjka. No, kako to obično biva, oni presudno ovise o našem entuzijazmu i entuzijazmu onih koji će poduprijeti ideju o stilističkome portalu. Vrata portala otvorena su svim prilozima i idejama sa stilom.

Zahvaljujem Miroslavu Mičanoviću na obavijesti i Krešimiru Bagiću na lijepom tekstu!

Aaron Swartz – pirat ili heroj digitalnog doba

Izmđu slobode i šutnje

 

U vremenu kad nam se sve informacije ćine nadohvat ruke rijetki su ćuli za Aarona Swartza (1986. –2013.), američkog računalnog programera, pisca, političkog organizatora i internetskog aktivistu.

Aaron Swartz

Ipak, A. Swartz bio je jedan od genijalnih mladih ljudi. U dvojbi koju nameću moderne tehnologije i mediji između izmišljanja i zamišljanja slobode pod novim uvjetima ili šutnje, on se priklonio principu slobode, socijalne pravde, dijeljenja znanja, i borbe za prava slobodnih pojedinaca. Swartz je bio uključen u razvoj formata za razmjenu Web sadržaja RSS, organizacije Creative Commons, razvojnog okvira za Web sjedišta web.py i društvenog Web sjedišta Reddit.

Njegov je rad bio  usredotočen na sociologiju, građansku svijest i aktivizam. 2009. godine, sa željom da uči o učinkovitom aktivizmu, pomogao je pokrenuti Progressive Change Campaign Committee.2010. godine postao je znanstveni novak u Istraživačkom laboratoriju za institucionalnu korupciju Safra na sveučilištu Harvard pod vodstvom Lawrenca Lessiga. Osnovao je online grupu Demand Progress, poznatu po kampanji protiv prijedloga zakona SOPA/PIPA.

6. siječnja 2011. Swartza je uhitila policija MIT-a. Optužen je za provalu, nakon što je iz digitalne knjižnice akademskih časopisa JSTOR downloadao 4,8 milijuna dokumenata. Optužen je za kršenje federalnog zakona o krađi podataka, internetsku prijevaru i namjeru nezakonitog prisvajanja imovinske koristi. Tako je okarektirizirana njegova taktika otpora protiv informacijskog feudalizma. Federalno tužiteljstvo kazneno je gonilo Swartza. Zaprijetila mu je maksimalna kazna od milijun dolara i 35 godina zatvora.
Dvije godine kasnije, nakon što je tužiteljstvo odbilo drugu ponudu nagodbe njegovog odvjetnika, Swartz je pronađen mrtav u svom stanu u Brooklynu u New Yorku, gdje se objesio.

 U kolovozu 2013. Swartz je posthumno uveden u Internetsku kuću slavnih.

Upitajmo se, da li su osobe angažirane oko dijeljenja znanja doista pirati?

  Quo Vadis knjižnice? 

A onda, gdje je u tom kontekstu mjesto knjižnica? Ustanova  koje su od osnutka obilježene dijeljenjem znanja, univerzalnošću i jednakopravnošću pristupa. Knjižnice su još uvijek metafora reda i racionalnosti s idealom intelektualca - predstavnika univerzalnih vrijednosti, poštivanja ljudskih prava i služenja javnom interesu. To su oni koji se usuđuju slobodno udružiti vještine i znanja kako bi zajednički proizvodili znanost i kulturu a da nisu tehnomenadžerski upravljani „odozgo“ niti vođeni isključivo zovom tržišta.

Knjižnica u Stockholmu

Na prijeporima s kojima nas suočava sudbina Arona Swarca  raskrinkava se mit o neutralnosti i apolitičnosti znanosti.
Ohrabruje da se u govoru novog naraštaja istaživača, znanstvenika i njihovih mentora, posebno u području informacijskih znanosti  sve više usvaja i aktualizira jezik kritičke teorije i angažiranosti, umjesto dogme o apolitičnosti i neutralnosti znanosti i znanstvenika.

Knjižnica u Aleksandriji

Sjetimo se češće Arona Swartza. Ponadajmo se da će njegova žrtva usmjeriti  put k ekonomiji darivanja  i da će knjižnice postajati platforme zajedničkog upravljanja zajedničkim (digitalnim) dobrima, a ne platforme na kojim će trgovci graditi trgovine za svoje aplikacije i proizvode.

Razgovaramo s agrometeorologom Markom Vučetićem povodom izlaska njegove nove knjige Vrijemekazi

Biljke meteorolozi 

Meteorolog kravljak ukusan i zdrav ko artičoka!

Marko Vučetić je agrometeorolog zaposlen u DHMZ-u gdje vodi Odjel za agrometeorološke informacije. Marko je svoju struku, meteorologiju, upotrijebio  za približavanje znanosti radoznalima kojima znanja nikad dosta. U početku su to bili stručni i znanstveni radovi, ali su ubrzo uslijedili popularni, pitki tekstovi namijenjeni širokoj publici. Sa suprugom Višnjom autor je knjige Vrijeme na Jadranu, a s Markom razgovaramo povodom objavljivanja njegove nove knjige Vrijemekazi.
Uskoro izlazi vaša knjiga Vrijemekazi, hoće li to biti još u ovoj godini?
-Nikako,  ovo je skakanje pred rudu jer će proći još bar dva mjeseca prije nego  knjiga bude otisnuta između tvrdih korica.

Što je bio povod stvaranja knjige?
- Zamisao o knjizi kojoj sam kasnije dao radni nalov  Biljke vrijemekazi pojavila se davno. Kolijevka joj je bila televizijska emisija Plodovi zemlje.  Desilo se samo od sebe da se nešto što je trebalo biti dodatak agrometeorološkoj prognozi prometnulo u rado čekanu „zvijezdu“ agrometeorološke prognoze. Govorio sam tamo povremeno o biljkama kao što je čuvarkuća, lovor ili kopriva koji od groma štite, zlatnoj i plavoj kiši koje plodnost zemlji  donose, mrežici koja vodu iz zraka hvata, rosopasu  koji rosu pase, kozjoj bradi koja u podne cvijet zatvara i mnogim drugim biljkama. Tako sam da i sam ne znam kako krenuo u potragu za biljkama meteorolozima.

Fotografija : Marko Vučetić

Što su to vrijemekazi?
- Najvažnija među „biljkama meteorolozima“ je vrijemekaz, kod nas poznat pod nazivom kravljak, koja svojom suhom cvjetnom glavicom, koju širi i zbija u ovisnosti o vlažnosti zraka, pretkazuje vrijeme, kišno ili sušno! Razložno je zaključit da su do te spoznaje došli, odnosno takvo ponašanje tog drača uočili, a tko drugi nego naši težaci koji su se u kršu borili i s dračom i s kamenom. Ako je u zraku bila povećana vlaga, moglo se zaključit da će vrijeme biti po jugu, a u suprotnom po buri. Iako ni to nije baš pravilo, ali za poboljšanje te kratkoročne prognoze dobivene uz pomoć prirodnog higrometra (sprava kojom se mjeri vlažnost) služile su i druge biljke, pogotovo iz istog roda poznatog pod nazivom glavočika cjevnjača. U prošlosti je taj  rod zvan Carolina.  Došlo je to od Carolus Magnus , odnosno Karla Velikog koji je jednom prilikom izliječio svoju vojsku  od velike pošasti biljkom  Carlina acaulis  L. Riječ je o već spomenutom kravljaku, kojeg ima mnogo vrsta, a čije se krupne glavice mogu pripremati za jelo, slično artičoki. Jednako su zdrave i ukusne. No, to je tema neke druge knjige.
Na kraju, recite nam Marko hoće li i kada vaša potraga za „biljkama meteorolozima“ biti završena?
- Teško  je sada reći, a tko zna možda neka od biljaka i to zna!

Razgovarala: Ivančica Mihovilić