Besplatno nabavite dobre knjige

Noć BookCrossing-a u Centru za kulturu Trešnjevka
13.1.2016 od 18.00 do 21.00

 CeKaTe je mjesto gdje se možete “učlaniti” u ovu posebnu knjižnicu i besplatno nabavit dobre knjige, ali i donirat drugima svoje knjige.

Adresu Centra i popis knjiga pogledajte na: cekatebookcrossing.

Također će se održavati edukacije građana o načinu uključenja u ovaj pokret. Saznat ćete i kako možete unijeti u popis knjige koje sami želite donirati.

Što je BookCrossing?

To je svjetski pokret izrastao na ideji da knjigu treba osloboditi, pomoći joj da s police iskorači u svijet i nađe svog čitatelja. Temeljen je na principu darivanja i slobodne razmjene. Dovoljno je odlučiti darovati knjigu, označiti je naljepnicom koju se može preuzeti s internetske stranice www.bookcrossing.com.
U naljepnicu se upiše jedinstveni identifikacijski broj BookCrossinga (BCID). Označenu knjigu zatim možete ostavit na javnim mjestima ili mjestima predviđenim za razmjenu, kako bi ju mogli pronaći i preuzeti drugi

zainteresirani čitatelji.
 Nakon čitanja knjiga se prosljeđuje dalje, i nastavlja se lanac čitateljske razmjene. Putovanje knjige koja je ušla u BookCrossing može se pratiti uz pomoć identifikacijskog broja upisanog u naljepnicu (BCID), dakako uz pretpostavku da novi čitatelj taj broj upiše na službenoj stranici BookCrossinga i na taj način javi da je knjiga kod njega.

Ovu lijepu i korisnu akciju započela je 2011. Nacionalna i sveučilišna knjižnica.Pridružili su se mnogi, a među prvima Knjižnica Državnog hidrometeorološkog zavoda..

Spomenimo još da je do danas u svijetu podijeljeno preko 15 miliuna knjiga!

Novost: Pokrenut je internetski portal o stilistici

Možda će vas iz različitih perspektiva zanimati: važno je imati stila! 

 

Katedra za stilistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta pokrenula je internetski portal
 http://www.stilistika.org/

Portal je zamišljen kao repozitorij različitih stilističkih sadržaja. Prilozi tematiziraju prošlost i sadašnjost stilistike: Nude stilistička čitanja važnih književnih tekstova, prikaze stilističkih i stilografskih izdanja, upućuju na karakteristične pojave i stileme u recentnim porabama jezika, donose tematske abecedarije, studentske stilske vježbe, kritike itd.

Prva ekskluziva portala www.stilistika.org je elektronska knjiga Svijet stila, stanja stilistike. Riječ je o zborniku s istoimenog skupa održanog 13. veljače 2015. godine kojim je Katedra za stilistiku obilježila četrdeset godina postojanja.

Zbornik donosi 17 rasprava koje uz ostalo propituju današnje mjesto stilistike, figurativnost i frazeologiju, jezik novina, hrvatski javni i politički diskurz te stilske osobitosti tekstova A. G. Matoša, Delimira Rešickog, Luke Bekavca i Branimira Štulića.

Autori zaborničkih priloga su: Marina Katnić Bakaršić, Aleksandar Mijatović, Đurđica Garvanović-Porobija, Ljubica Josić, Krunoslav Lučić, Gabrijela Kišićek, Krešimir Bagić, Davor Nikolić, Branka Barčot, Danijela Marot Kiš, Anera Ryznar, Branislav Oblučar, Sonja Mrnjavčić, Zrinka Breglec, Gabrijela Puljić, Nikola Košćak i Eni Buljubašić.Ideja i planova za razvoj portala www.stilistika.org ne manjka. No, kako to obično biva, oni presudno ovise o našem entuzijazmu i entuzijazmu onih koji će poduprijeti ideju o stilističkome portalu. Vrata portala otvorena su svim prilozima i idejama sa stilom.

Zahvaljujem Miroslavu Mičanoviću na obavijesti i Krešimiru Bagiću na lijepom tekstu!

Aaron Swartz – pirat ili heroj digitalnog doba

Izmđu slobode i šutnje

 

U vremenu kad nam se sve informacije ćine nadohvat ruke rijetki su ćuli za Aarona Swartza (1986. –2013.), američkog računalnog programera, pisca, političkog organizatora i internetskog aktivistu.

Aaron Swartz

Ipak, A. Swartz bio je jedan od genijalnih mladih ljudi. U dvojbi koju nameću moderne tehnologije i mediji između izmišljanja i zamišljanja slobode pod novim uvjetima ili šutnje, on se priklonio principu slobode, socijalne pravde, dijeljenja znanja, i borbe za prava slobodnih pojedinaca. Swartz je bio uključen u razvoj formata za razmjenu Web sadržaja RSS, organizacije Creative Commons, razvojnog okvira za Web sjedišta web.py i društvenog Web sjedišta Reddit.

Njegov je rad bio  usredotočen na sociologiju, građansku svijest i aktivizam. 2009. godine, sa željom da uči o učinkovitom aktivizmu, pomogao je pokrenuti Progressive Change Campaign Committee.2010. godine postao je znanstveni novak u Istraživačkom laboratoriju za institucionalnu korupciju Safra na sveučilištu Harvard pod vodstvom Lawrenca Lessiga. Osnovao je online grupu Demand Progress, poznatu po kampanji protiv prijedloga zakona SOPA/PIPA.

6. siječnja 2011. Swartza je uhitila policija MIT-a. Optužen je za provalu, nakon što je iz digitalne knjižnice akademskih časopisa JSTOR downloadao 4,8 milijuna dokumenata. Optužen je za kršenje federalnog zakona o krađi podataka, internetsku prijevaru i namjeru nezakonitog prisvajanja imovinske koristi. Tako je okarektirizirana njegova taktika otpora protiv informacijskog feudalizma. Federalno tužiteljstvo kazneno je gonilo Swartza. Zaprijetila mu je maksimalna kazna od milijun dolara i 35 godina zatvora.
Dvije godine kasnije, nakon što je tužiteljstvo odbilo drugu ponudu nagodbe njegovog odvjetnika, Swartz je pronađen mrtav u svom stanu u Brooklynu u New Yorku, gdje se objesio.

 U kolovozu 2013. Swartz je posthumno uveden u Internetsku kuću slavnih.

Upitajmo se, da li su osobe angažirane oko dijeljenja znanja doista pirati?

  Quo Vadis knjižnice? 

A onda, gdje je u tom kontekstu mjesto knjižnica? Ustanova  koje su od osnutka obilježene dijeljenjem znanja, univerzalnošću i jednakopravnošću pristupa. Knjižnice su još uvijek metafora reda i racionalnosti s idealom intelektualca - predstavnika univerzalnih vrijednosti, poštivanja ljudskih prava i služenja javnom interesu. To su oni koji se usuđuju slobodno udružiti vještine i znanja kako bi zajednički proizvodili znanost i kulturu a da nisu tehnomenadžerski upravljani „odozgo“ niti vođeni isključivo zovom tržišta.

Knjižnica u Stockholmu

Na prijeporima s kojima nas suočava sudbina Arona Swarca  raskrinkava se mit o neutralnosti i apolitičnosti znanosti.
Ohrabruje da se u govoru novog naraštaja istaživača, znanstvenika i njihovih mentora, posebno u području informacijskih znanosti  sve više usvaja i aktualizira jezik kritičke teorije i angažiranosti, umjesto dogme o apolitičnosti i neutralnosti znanosti i znanstvenika.

Knjižnica u Aleksandriji

Sjetimo se češće Arona Swartza. Ponadajmo se da će njegova žrtva usmjeriti  put k ekonomiji darivanja  i da će knjižnice postajati platforme zajedničkog upravljanja zajedničkim (digitalnim) dobrima, a ne platforme na kojim će trgovci graditi trgovine za svoje aplikacije i proizvode.