Hvalom na hvalu!

Tri velike zvijeri strogo su zaštićene u Hrvatskoj: vuk, smeđi medvjed i ris.

Čovječja ribica (Proteus anguinus), endemična vrsta dinarskoga krša, najveći je grabežljivac podzemnih špilja, premda može preživjeti deset godina bez hrane. Duga je tridesetak centimetara, cijeli svoj provodi život u mraku, a oči su joj prekrivene kožom. Zanimljivo je da ima i vanjske škrge i pluća.

S 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi.

Plitvička jezera

Gotovo 10% hrvatskoga teritorija zaštićeno je u okviru 11 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dva stroga rezervata. 

Planina Velebit uvrštena je u međunarodnu mrežu rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera), a pet je područja na međunarodnom popisu vrijednih močvara, osobito kao staništa ptica močvarica: Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero.

Prema količini vodnih zaliha po stanovniku Hrvatska je treća zemlja u Europi, iza Islanda i Norveške.

 

Hidroelektrana Jaruga na rijeci Krki prva je hidroelektrana u Europi, a druga na svijetu.

Zaslugom Nikole Tesle puštena je u promet 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon što je prema njegovim patentima izgrađena prva svjetska hidroelektrana na slapovima Niagare.

U bečkom Prirodoslovnom muzeju čuva se meteorit koji je 1751. pao kraj mjesta Hraščine u Hrvatskom zagorju. Padu meteorita posvjedočio je velik broj ljudi, a o svem je sastavljeno i stručno izvješće. Popularni je naziv meteorita »zagrebačko željezo«.

Izvor: Turistička zajednica

Naše stare a najljepše, meteorološke knjige!

VALOVI I ZRAKE.
dr. Oton Kučera
1903.

U Zagrebu : Izdala ˝Matica hrvatska˝, 1903.

PREDGOVOR.

Kako o tom ne može da bude nikakve sumnje, da se napredovanje čovjekova roda u novije vrijeme u prvom redu osniva na razvijanju svih grana prirodne nauke, pak se to navlastito očituje u razvijanju čitavoga duševnoga života našega na osnovi prirodoslovnoga mišljenja, treba da široke vrste i naše inteligencije sa stajališta općene svoje obrazovanosti u tom smjeru popune svoje znanje.
...To navlastito vrijedi za malene narode, kaki je hrvatski. Ne žacam se reći, da bi se mnogi pojavi u javnom i sukromnom životu hrvatskoga naroda posve drukčije razvijali, da su prirodne nauke sa svojim načinom mišljenja u većoj mjeri elemenat općene obrazovanosti hrvatske inteligencije. Poradi toga držao bih u današnjim prilikama nesrećom za narod, kad bi se naša Matica dala na druge putove, to više, što ima dosta znakova za to, da široke vrste naroda traže ovaku hranu... U Zagrebu 31. prosinca 1903.  Dr. Oton Kučera

Naše nebo
KUČERA, Oton
1895.

Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1895.

Obćeni pregled noćnoga neba.

Večernje nebo. — Zviezde, zvjezdua daljina, godina svjetla. — Daljine zviezda od nas. — Zviezde prvoga reda. — Broj zviezda.

Sunce je zašlo. Zadnji su mu traci eno pozlatili vrhunce dalekih gora, a dolinom se već prostro sumrak: nestalo je u tinji čas živih boja, nekakva je olovna boja pritisnula ravnicu, kao da hoće da izbriše sav ćar bujne joj prirode. Umor se spustio i na živu i na mrtvu prirodu: sve se sprema na počinak, — samo čovjek ne. Već u ranoj mladosti svojoj on u to doba rado baci oko na svod nebeski, — tu najveližanstveniju kupolu najkrasnijega hrama božjega na tom svietu. A što mu vuče i oko i srce k nebu ? Svjedokom je i vidokom ponajljepšim pojavima, što mu ih priroda, ta dobra mati njegova, nudja, da mu se na jednoj strani čuvstvo ljepote nasladjuje prekrasnim prizorima, a na drugoj, da mu se srce digne iz nizine svagdašnje borbe životne tamo gore, — da se na krilima uma i fantazije vine daleko, daleko — u neizmjerni svemir. — Da, ja ne znam u prirodi pojava, koji bi toliko užitka estetskomu čuvstvu mlada čovjeka davao, a ne znam ni pojava, koji bi čovjeku toliko uznosio i dušu i srce u više, čiste sfere života ljudskoga, nego promatranje večernjega i noćnoga neba, — dakako promatranje s ljubavlju i srcem, kojemu su još pristupni užitci ove ruke. A nisi’ li tomu potvrda i toliki krasni hramovi božji, koji i sa svodovima svoim........... (A. Kučera)

VREMENOSLOVJE
Pajo Krempler
1869.

Varaždin : Tiskarski zavod Pletzera i sina, 1869. –

Predgovor.
....sliedeća opažanja o vremenoslovju sastavi njeki veoma iskusan i praktičan njemački gospodar. On si dade velik trud, da uzmogne na raznih predmetih, kao što je sunce, mjesec, zviezde i t. d. razabrati, kakovo će vrieme doskora sliediti. Taj praktični gospodar nije doduše vjerovao, da bi tkogod mogao godine danah prije štogod o’vremenu proreci, osobito ne za čitav sviet; ali da se po navedenih i drugih predmetih, koji će u posebnih odsjecih sliediti, za njekoliko danah u stanovitih mjestih vrieme proreci može, vjerovao je stalno, jer je sam izkusio.
Akoprem je fiziku točno i temeljito znao i njojzi podpunoma vješt bio, ipak se je obsvedočio, da je svako drugo vremenoslovje i proricanje o budućem vremenu netemeljito i lažljivo osim onoga, što se temelji na mjestnih opažanjih i izkustvu: a drugo, da jest i da će uvieke puko pium desiderium ostati. Za podpunu istinitost njegovih opažanjah jamstvuje to, da ni njega, ni nikoga njegovo izkustvo neprevari. Premda se težko nagovoriti dao, ipak (prevodilac)....

Uvod.

Neima ni najmanje dvojbe, da bi od velike, da, neprecjenive koristi bilo i po gospodara i po razne obrtnike i u obće po svekoliko čovječanstvo, točno i nevaravo znanje vremenarstva ili vremenoslovja.
Već se je od davne davnine nastojalo oko toga, da se sastave stalna i neoboriva načela, kojimi bi se pojavi vremena točno i sjegurnošću označiti mogli. Ali uzprkos i najrevnijemu nastojanju, uzprkos velikomu napredku u naravoslovju, jošte se ništa pronaći nemogaše, što bi čovjeka u toj znanosti zadovoljiti moglo; dielujući neproračunivi uplivi odviše su bo mnogobrojni, nego da se dadu theoretičnimi načeli označiti. Njekoji su nam uzroci istih sasvim nepoznati, drugi pako samo netočno, te se nedadu ni u obće, ni po osobitih mjestnih okolnostih dovoljnom sjegurnosti proračunati.  (P. Krempler)

Ove i druge meteorološke knjige su digitalizirane.
Pogledajte!