Pjesma o čitanju

 

ČEMU SLUŽI ČITANJE 

 

Zovu me iz izdavačke kuće

traže da napišem

pet kartica o važnosti čitanja

Ne plaćaju baš dobro

Tko bi mogao dobro platiti

za takvu temu?

U svakom slučaju

trebam novce

pa uključim računalo

i stanem razmišljati

o važnosti čitanja

ali ništa mi ne pada na pamet

A sigurno sam to znala

kad sam bila mlada

i čitala bez prestanka

Čitala sam u Nacionalnoj biblioteci

i u gradskim knjižnicama

čitala u kavanama

i u stomatološkim ordinacijama

čitala u autobusu i u podzemnoj

uvijek sam bila zagledana u knjigu

i čitava popodneva provodila

u antikvarijatima

sve dok nisam ostala

bez novčića u džepu

pješice sam morala kući

jer sam si kupila Saroyana

ili Virginiju Woolf

Onomad su se knjige činile

najvažnijima u životu

ključnima

i nisam imala nove cipele

ali imala sam Faulknera

ili Onettija

Katherine Mansfield

ili Juanu de Ibarbourou

Danas su mladi u diskotekama

a ne u bibliotekama

Ja sam skupila pristojnu kolekciju knjiga

bile su po čitavoj kući

bilo ih je posvuda

osim u zahodu

ondje drže knjige

ljudi koji ne čitaju

Nekad sam morala dugo vremena

tragati za nekom knjigom

objavljenom u Meksiku

ili u Parizu

pravi poduhvat dok je ne pronađem

Nisu sve bile vrijedne truda

istina

ali rijetko kad sam se prevarila

Domogla sam se Paveseovih i Salingerovih

Sartreovih i Heideggerovih

Saroyanovih i Michauxovih

Camusjevih i Baudelaireovih

Nerudinih, Vallejovih i Huidobrovih

o Cortázarovim i Borgesovim da i ne govorim

Uvijek sam hodala džepova punih papirića

s naslovima koje sam željela čitati

a nisam ih pronalazila

Bile su tu knjige Pedra Salinasa

i Ambrosea Biercea

besprizorna gomila Danteovih

ali sad ne bih znala reći

kojeg mi je vraga trebalo

sve to što sam pročitala

osim da shvatim da je život tužan

a to sam mogla saznati

i bez čitanja

Kad je prošlo već i pet sati

da nisam napisala ni retka

dala sam se na pisanje ove pjesme

Nazvala sam izdavačku kuću

i rekla im da čitanje služi

samo za pisanje pjesama

više od toga ne znam im reći

pa su mi rekli da njima pjesma nije od koristi

da trebaju nešto drugo.

 autor: Cristina Peri Rossi

 

 

 

 

prijevod sa španjolskog: Željka Somun

 

 

 

Cristina Peri Rossi (1941), urugvajska pjesnikinja, prozna spisateljica, prevoditeljica i autorica kratkih priča

 

Pjesme jednog meteorologa!

 

Žarko Malić, pjesme.

Nove meteoslikovnice i meteopredstava!

 

 Naklada Vakula s ponosom predstavlja ne samo "Kapljičastu" - 5. meteoslikovnicu iz serije "Vremenaste priče",nego i na njoj temeljene "Vremenaste igre" - novu predstavu za djecu Malog teatra.

Premijere predstave će biti u kazalištu KNAP na zagrebačkoj Peščenici:
16. 5. 2023. u 19:00 sati
17. 5. 2023. u 11:30 sati

Igor Baksa je dramaturg i redatelj predstave, te kao Tata Slikovnica - i glumac.
U predstavi još igraju u alternaciji Mirna Ostrošić i Tena Pataky,
a glazbu je pripremio Sebastian Doe.

Još neke zanimljivosti o predstavi mogu se spoznati na
https://www.knap.hr/kazaliste/predstave/vremenaste-igre/

https://maliteatar.hr/vremenaste-igre/

te osobito - izravnom komunikacijom s Igorom Baksom, mob 095 199 1150.

dok se dodatne informacije o meteoslikovnicama mogu naći na
https://www.naklada-vakula.hr/

gdje je dostupan i "Pedagoški osvrt na meteoslikovnice".

"Vremenaste igre" su već 3. predstava koja se temelji na meteoslikovnicama - i to na "Vjetropirastoj", "Oblačastoj" i "Kapljičastoj".
Prije nje su nastale i još se igraju

"Tata Slikovnica: Sunčasta"
https://magazin.hrt.hr/kultura/vremenaste-price-zorana-vakule-na-kazalisnim-daskama-7052494

https://maliteatar.hr/tata-slikovnica-suncasta/

čija je sljedeća izvedba također sljedeći tjedan u KNAP-u - 18. 5. 2023. u 19 sati
https://www.knap.hr/kazaliste/predstave/suncasta/

i
"Tata Slikovnica: Pahuljasta"
https://magazin.hrt.hr/kultura/pahuljasta-predstava-prema-meteoslikovnici-zorana-vakule-10487929

https://maliteatar.hr/pahuljasta/

Meteorolozi o umjetnoj inteligenciji i drugim temama u Noći knjige 2023.

 

 

 

Pogledajte kako su
Noć knjige proslavili meteorolozi na privremenoj lokaciji u Krašu!

Proslavite s meteorolozima Noć knjige 2023.

 

POZIVNICA

S veseljem proslavljamo  još jednu  Noć knjige, dvanaestu po redu.
Ove godine, Noć knjige  temom propituje umjetnu inteligenciju...
Spominjemo se i značajnih obljetnica: Marija Jurić Zagorka  prva hrvatska profesionalna novinarka i jedna od najčitanijih hrvatskih književnica, rođena je prije 150 godina,

jednako kao i dvojica istaknutih književnika hrvatske moderne Dinko Šimunović i Antun Gustav Matoš.
U 2023. godini 100 je godina otkako je rođen naš književnik i novinar Miljenko Smoje i 130 godina od rođenja velikog Miroslava Krleže. 

U programu pod naslovom "Meteorolozi o umjetnoj inteligenciji"  učestvuju: Ivančica Mihovilić, Ivana Marinović, Tanja Likso, Kristina Jazvo, Žarko Malić, Tatjana Vujnović, Petra Sviličić, Ivana Sakač i Iris Odak Plenković.

Tom prigodom otvoriti ćemo izložbu Meteorologija u karikaturi, a posjetiteljima  će se obratiti gsn Davorin Trgovčević iz Hrvatskog društva karikaturista.

Očekujemo i dolazak Nika Titanika.

Za vrijeme trajanja programa  gsn Zoran Vakula, koji je zamislio predstavljanje meteorologije u karikaturi, prodavati će knjige Naklade Vakula po promotivnoj cijeni.

Kada? 21.04. 2023. petak od 10.30 sati

Gdje?  Državni hidrometeorološki zavod, Ravnice 48
(Poslovna zgrada Kraša)

Motivi: učenje, druženje, veselje
Tijek radnje: vrckav, promijenjiv, neizvjestan           
Likovi, akteri, junaci: vi & mi,  meteorolozi i karikaturisti, svi

Iz antologije Od Matoša do Maleša

 Danijel Dragojević 

FUSNOTA O UZLOVIMA 

Ima proroka propovjednika pravovjernika 

  jedno vjernika hramova obožavanja 

  onih koji znaju što treba da radiš 

  vrlina dogmi obraćanja svetosti 

  ispovjednika vojskovođa liječnika 

Ali što se koga tiče 

  što u mom vrtu cvjeta ruža 

Ima žestokih vjernih odabranih

  propisa popravljača reformatora 

  čistunaca sveznalica fanatika

  redovnika vojnika govornika

  partijaca jednopartijaca učitelja 

Ali što se koga tiče 

  što u mom vrtu cvjeta ruža 

Ima svih vrsta zajedništva svakakvih MI 

  futurologa sudaca svjedoka klasika

  oslobodilaca svjesnih vođa zakonodavaca

  spasilaca slobodoumnih tamničara

  naredbodavaca zaduženih za tvoje dobro

  zakletih tajnih sklonih žrtvovati se 

  naravno uvijek kojekako svukuda

  svakako oduvijek na pretek akoprem jedino 

Ali na kraju krajeva što se koga tiče 

  što u mom vrtu cvjeta ruža  

Korisno vs nekorisno (Iz knjige Nuccio Ordine Korisnost beskorisnog)

Charles Baudelaire Moje razgoličeno srce

U ovom svijetu utilitarizma i profita poezija i solidarnost teško mogu pronaći svoje mjesto: "zahvaljujući napretku tih vremena od tvoje će nutrine ostati samo crijeva!" (XV, str. 24).

Lessing

Prava vrijednost čovjeka nije u istini koju netko posjeduje ili tvrdi da posjeduje, već u iskrenom trudu da se u nju pronikne. Jer sile koje uvećavaju usavršivost čovjeka ne proistječu iz posjedovanja, već iz traganja za istinom. Posjedovanje nas čini nepokretnima, tromima, oholima. Kad bi Bog u desnoj ruci držao svu istinu, a u lijevoj neutoljivu želju za istinom i kazao mi : Biraj! ponizno bih pognuo glavu nad njegovu lijevu ruku i makar čitavu vječnost proveo u skitnji, kazao: Oče, daj mi je! Apsolutna istina samo je tvoja.

Lessingove riječi, u stanju su taknuti nas u dušu, posvjedočiti nam o tome da se tobožnja beskorisnost klasika može pokazati iznimno korisnim oruđem koje nas podsjeća - nas, ali i buduće naraštaje, sva ljudska stvorenja koja su spremna razbuktati iskru u sebi - da posjedovanje i profit gase život, do traganje, nesputano sponama  utilitarizma, može učiniti čovječanstvo slobodnijim, tolerantnijim i čovječnijim. (Nuccio Ordine)

 

Sve ostalo je isto

 

Eugène Ionesco iz 1961.:

Pogledajte sav taj svijet kako užurbano hita ulicom. Zabrinuti kakvi jesu, niti gledaju udesno niti gledaju ulijevo, a oči drže uprtima u zemlju poput pasa. Grabe naprijed ne gledajući kuda idu, budući da mehanički prelaze već dobro im znani put.

Ista je slika u svim svjetskim velegradovima. Suvremeni, univerzalni čovjek je užurban, nema vremena, zatočenik je potrebe, ne razumije kako je moguće da neka stvar nema korist; niti razumije kako u stvarnosti korisnost može postati beskoristan i ugnjetavački teret. Tko ne razumije korisnost beskorisnog i beskorisnost korisnog nije u stanju razumjeti umjetnost; a zemlja gdje se ne razumije umjetnost zemlja je robova i robota, nesretnih ljudi, onih koji niti se smiju niti se smiješe; gdje nema humora ni smijeha, ničega osim gnjeva i mržnje.